RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U nedjelju, Bosnia i Hercegovina je održala opće izbore. Ukupno 7.748, 735 biračkih spiskova, 65 stranaka i 24 koalicije bori se za više od 500 dobro plaćenih funckija u zemlji koja ima oko 3,5 miliona stanovnika – koliko ima grad Los Angeles, navodi se na internetskoj stranici World Socialist Web Site (WSWS), informacionom centru Međunarodnog komiteta četvrte internacionale.
Međutim, koja god stranka ili individualni kandidat pobijedio, Međunarodni monetarni fond i Evropska unija nastavit će diktirati ekonomsku i socijalnu politiku državi.
Katastrofalna stopa nezaposlenosti i užasni ekonomski uslovi uzrokovani višegodišnjim mjerama štednje koje su naredile Evropska unija i MMF dovele su do erupcije protesta ove godine u područjima u kojima se nalazi većinski radnička klasa. Mnogi vladini uredi su zapaljeni, a nekoliko lokalnih vlada je podnijelo ostavku.
Nakon protesta, skupština, plenuma, kojima su politički dominirale brojne pseudo-ljevičarske grupe i individue koje su tvrdile da plenumi predstavljaju glas radničke klase, pojavilo se “bosansko proljeće”.
Glavna među ovim grupama je bila ona pod nazivom Lijevi koju su 2012. osnovali bivši član Socijaldemokratske partije, brojne vođe protesta i studenata i individua pod utjecajem istomišljeničkih međunarodnih organizacija.
Oni su promovisali nejesan reformistički program koji je struktuiran oko “osnovnih principa” demokratije, socijalizma, sekularizma, feminizma, antifašizma i održivog razvoja. Od tada plenumi su se raspali.
Prošlog mjeseca, MMF je objavio da će obustaviti narednu isplatu tranše zajma koji iznosi oko 380 miliona eura do poslije izbora i dok nova vlada ne implementira “dogovorene ekonomske politike”.
Zvaničnik MMF-a Ron van Rooden, koji je predvodio delegaciju Fonda u 10-dnevnoj posjeti zemlji, izjavio je: “Mi imamo brojna neriješena pitanja, neispunjene obaveze prema stand-by aranžmanu, stvari koje se moraju riješiti. Vidimo rupe u budžetu i željeli bi vidjeti trud vlada da suzbiju neprioritetnu potrošnju koja nije povezana s uklanjanjem posljedica poplava”.
Početkom ove godine, katastrofalne poplave izazvale su oko dvije milijarde eura štete, a oko 90.000 ljudi je raseljeno.
Zvaničnici američke ambasade, glasnogovornik japanske vlade i brojni bh političari razmijenjivali su uvrede oko toga ko je kriv za sporu distribuciju pomoći poplavljenim područjima.
Poplave su također pogoršale već groznu ekonomsku situaciju u BiH za koju se očekuje da će se smanjiti za 0,7 posto 2014. godine.
Očekuje se da će fiskalni deficit porasti s dva posto BDP-a na oko 4,5 posto.
Stopa nezaposlenosti je 44 posto, a oko 550.000 radnika bez posla je u poređenju sa 700.000 zaposlenih.
Tek nedavno, bosanska topionica aluminijuma Aluminij Mostar, najveći izvoznik u zemlji, ponovo je izbjegla bankrot i gubitak od 850 radnih mjesta.
Ogromni državni aparat u BiH je ostavština Daytonskog sporazma sklopljenog 1995. godine koji je okončao rat u BiH i kojim se predviđaju etničke podjele.
Trenutni međunarodno imenovani prokonzularni “visoki predstavnik” Valentin Inzko, koji ima posljednju riječ kada su u pitanju donošenje zakona u državi i javna imenovanja, rekao je: “Glasači imaju pravo izbora i važno je da izaberu bolju budućnost za sebe. Ako ne izađete ne izbore, onda će o vašoj sudbini odlučivati drugi”.
Uprsko brojnim apelima da se izađe na izbore, broj glasača se smanjuje sa svakim novim izborima. Tako na primjer, 1998. godine je oko 70 posto glasača izašlo na izbore. Taj procenat je spao na 55 posto 2010. godine.
Politički analitičar i prodekan na sarajevskom Univerzitetu Asim Mujkić rekao je novinarima: “Mnogi građani Bosne i Hercegovine izgubili su povjerenje u one osobe koje su na vlasti, ali i u institucionalni okvir i sistem u ovoj državi.”
Prema istraživanju slovenskog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije sadašnji izbori su “najnepredvidljiviji” od sklapanja Daytona, a sve veće stranke suočene su s “velikom neizvjesnošću”.
Mediji predviđaju o bezbroj mogućih koalicija, piše WSWS.
BiH je također upletena u zapadne pokušaju da smanji utjecaj Rusije na Balkanu. Četiri dana nakon izbora u BiH, ruski predsjednik Vladimir Putin će posjetiti susjednu Srbiju kako bi učestovao u odavanju počasti žrtvama Drrugog svjetskog rata.
Trenutni predsjednik Republike Srpske Milroad Dodik iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) biće jedini bosanski lider koji će prisustvovati ovom događaju.
Prošlog mjeseca, Putin je rekao Dodiku na sastanku u Kremlju da se odnosi između Rusije i RS-a “uspješno razvijaju” što predstavlja svijetlu tačku usred “teških vremena u međunarodnim odnosima i u Evropi”, misleći na ukrajinsku krizu.
Postoji navodi da je, tokom krize, Dodik razmatrao da RS proglasi nezavisnom uz podršku Rusije. Dodik je negirao ove navode, ali je prošle sedmice izjavio: “Ideja RS-a kao države nikada nije bila izgubljena, samo je bila malo potisnuta i sada smo se potpuno oporavili i ponovo je postala predmet rasprave”.
Evropska unija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom 2011. godine i ona se treba ponašati kao “mapa puta prema Evropskoj uniji”. Međutim, Johannes Hahn, novi komesar EU za proširenje, prema naređenju novog predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, nagovijestio je da se proširenje Evropske unije i pristupanje Bosne i Hercegovine neće dogoditi u doglednoj budućnosti.
(Fena)
