Associated Press: Bosanci i Hercegovci glasali za nove lidere usljed starih etničkih tenzija

Bosanci i Hercegovci glasali su u nedjelju na općim izborima koji će pokazati da li su ljudi više zabrinuti za stopu nezaposlenosti ili su još uvijek opterećeni nacionalističkim podjelama, piše vodeća američka novinska agencija Associated Press.

Biračka mjesta su zatvorena u poslijepodnevnim satima, a čelnik izborne komisije Stjepan Mikić rekao je da se na osnovu informacija koje je dotad dobio može zaključiti da će izlaznost birača biti veća nego prije dvije godine kada je više od 56 posto, od 3,3 milion birača, dalo svoj glas na lokalnim izborima.

Preliminarni rezultati bit će objavljeni u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.

Trenutni lider srpske polovine države zasnovao je svoju kampanju na obećanjima o otcijepljenju i ruskoj podršci za nju dok su se njegovi protivnici fokusirali na borbu protiv siromaštva i korupcije.

Bošnjaci i Hrvati, koji dijele drugu polovinu države, imaju vlastite nacionalističke sporove, ali su se također više fokusirali na ekonomiju.

Međutim, mnogi u Bosni i Hercegovini smatraju da će biti teško za bilo koga da unaprijedi životni standard i stvori nova radna mjesta. Tokom dvije decenije nacionalističkih prepirki, zemlja je postala jedna od najsiromašnijih i najkorumpiranijih u Evropi i prekršena obećanja nakon šest poslijeratnih izbora natjerala su ljude da vjeruju da njihovi lideri ne mare za njih.

– Koga da izaberem? – zapitao se Janko Milovanović (54) iz Banje Luke.

– To je isto kao da stavite svoju ruku u vreću punu zmija koje se razlikuju samo po veličini. Birate između smrti za pola sata i smrti za sat vremena – objasnio je on.

Ko god pobijedi na izborima, bit će suočen s izazovom da stvori nova radna mjesta u zemlji koja ima jednu od najkompleksnijih birokratija na svijetu.

Ustavom je uspostavljeno nekoliko nivoa vlasti kojima se nadležnosti preklapaju. Na malo više od četiri miliona stanovnika postoje 162 ministra, odnosno, po jedan za 26.000 stanovnika. Ovakav sistem je uspostavljen kako bi se okončao rat 1995. godine.

Sve tri strane se slažu da treba promijeniti sistem, ali nesuglasice nastaju kada dođe do rasprave o tome kako ih treba promijeniti.

Uprkos tome, prosječnom glasaču su dosadile višedecenijske rasprave o političkoj budućnosti zemlje.

– Trebaju nam veće penzije, omladini trebaju radna mjesta. Trebaju nam promjene – kazala je sarajevska nastavnica Dubravka Duranović.

(Fena)