RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Delegacija Evropske unije u BiH, Ured visokog predstavnika (OHR) i Ambasada SAD-a u našoj zemlji oglasili su se jučer zajedničkim saopćenjem u kojem pozivaju domaće vlasti da završe sa formiranjem Doma naroda Parlamenta FBiH, kako bi sve institucije konačno funkcionisale.
Naglašavaju i da stari saziv Doma naroda nema legitimitet da donosi bilo kakve odluke, a naročito ne one koje se odnose na budžet.
– Imajući na umu da su opći izbori održani i da su rezultati potvrđeni, Dom naroda u starom sazivu nema demokratski legitimitet za donošenje odluka, a posebno onih u vezi sa važnim pitanjima poput donošenja budžeta. Pored pravnih pitanja koja proizlaze u vezi s takvim odlukama, donošenje budžeta od strane Doma naroda u starom sazivu predstavljalo bi također i opasan presedan koji bi se mogao zloupotrijebiti za daljnje odlaganje uspostave vlasti u BiH, što je neprihvatljivo”, zaključuje se u zajedničkom saopćenju.
Ostalo je posve nejasno čime su se vodili i o kakvom presedanu govore OHR, EU i Ambasada SAD-a kada zaključuju da stari saziv Doma naroda nema legitimitet. Naime, članovima dosadašnjeg saziva, do uspostave novog, još traju obaveze, a ne samo prava iz tog statusa.
To je dodatno potkrijepljeno odlukom Ustavnog suda BIH po apelaciji Sulejmana Tihića iz 2012. godine u kojoj se govori o aktivnoj legitimaciji.
Naime, ova odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države. Ukoliko bi se ovim subjektima uskratio legitimitet da to čine u vremenskom periodu od novih izbora do konstituiranja relevantnog tijela, očigledno je da bi postojala praznina u zaštiti ustavnosti, što zasigurno nije bila namjera ustavotvorca, navedeno je u oduci Ustavnog suda BIH čije dijelove prenosimo u nastavku:
– Prema tim odredbama, prava i dužnosti članova predstavničkih tijela izabranih u skladu s navedenim zakonom počinju danom konstituiranja predstavničkih tijela i kada izabrani nositelj mandata, koji je izabran na direktnim ili indirektnim izborima, potpiše izjavu kojom odbija ili prihvata mandat.
U konkretnom slučaju je nesporno kako u vrijeme podnošenja zahtjeva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je izabran na indirektnim izborima, nije konstituiran u skladu s rezultatima Općih izbora, održanih 3. oktobra 2010. godine i kako je njegov mandat, koji je počeo 14. marta 2007. godine, tekao do 14. marta 2011. godine, pod uvjetom da je novi saziv Doma naroda konstituiran do toga datuma.
Ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države.
Pored toga, podnositelj zahtjeva nije samo poslanik u Domu naroda, već je obavljao i značajnu funkciju zamjenika predsjedavajućeg, koja se odnosi na „kontinuitet funkcioniranja države“, te se time odnosi i na aktivnu legitimaciju ovlaštenih subjekata iz člana VI/3.a) Ustava BiH.
Naime, Ustavni sud naglašava kako ustavna zadaća ovlaštenih subjekata ne predstavlja samo „ovlaštenje“ za pokretanje postupka ocjene ustavnosti prema citiranom članu, već implicira i „ustavnu zadaću“ da to čine.
Jer, Ustav BiH je ovim subjektima, kao predstavnicima najviših državnih i entitetskih organa, povjerio zadaću iniciranja institucionalnog mehanizma čuvanja ustavnosti, s obzirom da Ustavni sud ne može ex officio vršiti tu dužnost jer djeluje isključivo po „principu zahteva“.
Ukoliko bi se ovim subjektima uskratio legitimitet da to čine u vremenskom periodu od novih izbora do konstituiranja relevantnog tijela, očigledno je da bi postojala praznina u zaštiti ustavnosti, što zasigurno nije bila namjera ustavotvorca.
(Vijesti.ba/RTV7)
