Zapadni Balkan će dostići Njemačku za 80 godina

Region Zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina bilježi napredak i ima pozitivnu ekonomsku perspektivu, ali će mu, uz trenutne stope rasta, trebati pet decenija da dostigne njemački standard života i osam decenija da dostigne Njemačku, izjavila je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Na sastanku koji je jučer u Briselu organizovao RCC, u saradnji sa kancelarijom Fondacije Friedrich Ebert (FES) za Evropsku uniju, glavna tema je bio održiv ekonomski rast i razvoj Zapadnog Balkana, saopštio je danas RCC, prenosi Tanjug.

Sastanku su prisustvovali brojni predstavnici evropskih institucija, diplomatskih misija, analitičkih centara, nevladinih i poslovnih organizacija.

Razlozi za zabrinutost u cijelom regionu su, navodi se, i dalje siromaštvo, nejednakost, odliv visokoobrazovane radne snage, rodne nejednakosti, učešće mladih i zapošljavanje.

“Lideri Zapadnog Balkana treba angažovanije da rade na jačanju regionalne saradnje. Odgovornost ekonomija Zapadnog Balkana je da budu aktivni učesnici u planiranju zajedničke budućnosti Evrope u regionu”, kazala je Bregu.

Na sastanku u Briselu predstavljena je studija FES-a o “Održivom ekonomskom rastu i razvoju na Zapadnom Balkanu”, a direktor kancelarije FES-a u Srbiji Maks Bendle je govorio o njenim rezultatima.

Studija je pokazala da je rast ponovo realnost u jugoistočnoj Evropi, ali da on sam nije rješenje za ekonomske i društvene izazove, te se za Zapadni Balkan preporučuje održiv, kvalitativan i uključiv rast, dok se inicijativa za regionalni ekonomski prostor ističe kao korak u pravom smjeru.

Posebna pažnja na sastanku posvećena je mogućnostima prevazilaženja razlika u razvoju između jugoistočne Evrope, s jedne, i srednje i istočne Evrope i prosječnog rasta Evropske unije s druge strane.

U skladu sa tim, navodi se, naročito je bilo riječi o drugačijem korištenju direktnih stranih investicija, potrebi za razvojem nacionalnih i regionalnih politika, kao i potrebi za revizijom instrumenata monetarne i fiskalne politike.

Zaključeno je da je jasno i često obavještavanje građana Zapadnog Balkana o koristima otvorenih tržišta i društava, kao i podržavanje potencijala za integraciju u regionu sve važnije za pridobijanje dodatne podrške, navodi se u saopštenju.

(Vijesti.ba / NN)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*