Hoće li radnici u FBiH naljeto konačno dobiti veće plaće: Cilj je minimalac iznad 600 KM

Opći kolektivni ugovor o radu u FBiH nije na snazi, a Vlada ne utvrđuje minimalac te trenutno ne postoji nikakav zakon koji radnicima u FBiH garantuje minimalnu plaću. Ipak, uskoro bi se i to moglo promijeniti, a u Parlamentu FBiH već je podržan Prijedlog zakona.

Trenutni minimalac iznosi nešto malo više od 400 KM, a ukoliko se predloženi zakon usvoji u narednim mjesecima mogli bi očekivati određeno povećanje svojih prihoda.

Naime, zastupnici SDP-a ali i SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pokrenuli su priču o potrebi donošenja zakona o minimalnoj plaći, što su podržale i druge stranke.

Aner Žuljević iz SDP-a, koji aktivno radi na izradi ovog zakona za Klix.ba je kazao da je prvi cilj je da radnici zarađuju više, a drugi cilj je da poslodavci dobiju potrebno porezno rasterećenje.

“Time će oni imati više novca kojim će pokriti rast plata, te investirati i otvarati nova radna mjesta”, kazao nam je Žuljević.

Šta bi zakon podrazumijevao

Sam zakon je koncipiran na način da se propiše obaveza usklađivanja najniže bruto plate u naredne dvije godine.

“U prvoj godini bruto minimalna plata bi se digla sa sadašnjih 45 posto od prosječne bruto plate na nivo od 55 posto, a sljedeće godine na nivo 60 posto. To znači da bi minimalna plata u prvoj godini bila veća za nekih 70 maraka mjesečno, a u drugoj godini 118 KM više nego je sada. U trećoj godini primjene ovog zakona minimalna plata bi rasla u skladu sa rastom troškova života i njen iznos bi svake godine obavezno korigovala Vlada FBiH”, kazao je Žuljević.

Iz Sindikata su ranije poručili da je cilj da minimalna plaća bude 630 KM. Potrebno je istovremeno izmijeniti i niz drugih zakona.

“Prije svega potrebno je smanjiti doprinose koje plaćaju poslodavci u iznosu koji je potreban da pokrije ovo povećanje. Da bi se to uradilo opet je potrebno izmijeniti niz zakona kojim će se osigurati dodatni prihodi kako se ne bi osjetio gubitak tih doprinosa, a koji ne predstavljaju teret privredi. To ćemo uraditi kroz donošenje novih zakona o igrama na sreću, novih zakona kojim namjeravamo oporezovati bankarske transakcije, novih zakona kojim namjeravamo oporezovati imovinu onima koji su bogati i mogu podnijeti taj teret. To je paket mjera koje je potrebno donijeti i usaglasiti sa privredom i sindikatima. Nakon kvazi reformi Vlade FBiH minimalna plata u FBiH ničim nije propisana niti zaštićena. Teoretski poslodavci mogu radnicima isplaćivati platu i 100 KM”, kazao je Žuljević.

Naglasio je da će SDP predložiti da se ovakav zakon donese i u RS-u.

“Rastom minimalne plaće porast će i prosječna. Pošto su većine plaća u FBiH vezane kolektivnim ugovorom za iznos prosječne plaće onda će rasti i sve druge plaće”, zaključuje Žuljević.

Rast minimalne plaće je izvodiv ako vlast da saglasnost

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba objašnjava da je minimalna plaća več odavno trebala biti povećana. Hadžić smatra da su BiH neophodne brojne ekonomske mjere. On predlaže da se neoporezivi dio dohotka poveća na 1.000 KM u oba entiteta što bi povećalo povećalo potrošnju i stimulisalo povećanje naplate PDV-a. Dakle u tom slučaju država ne bi uzimala porez na dohodak do 1.000 KM.

Republika Srpska je prošle godine povećala minimalne plaće i to tako što je podigla neoporezivi dio dohotka sa 200 na 500 KM i to je uprincipu radnicima donijelo oko 30 KM veće plaće.

Faruk Hadžić tvrdi da iako se u ovom slučaju ne radi o velikom povećanju plaće, to je bitno jer posljedično dovodi do veće potrošnje i sada se dešava da RS planira tužiti FBiH zbog većeg iznosa PDV-a koji je završio u FBiH. To se na godišnjem nivou mnogo generiše.

“Poslodavci bi u tom slučaju imali neutralan efekt, ali bi to mnogo značilo radnicima. Druga mjera je da se smanje doprinosi, ali da dio tog smanjenja ide kao korist poslodavcu. Bez obzira na prosjek koji nam se prikazuje statistički mi u BiH imamo veoma niska primanja. Imate ogroman broj radnika koji rade za 600 KM”, poručuje Hadžić.

Napominje da je sve to neophodno u borbi protiv sive ekonomije. Dakle treba se rasteretiti poslodavac, smanjiti parafiskalne namete, da radnik ima veću plaću. Država bi imala nekoliko mjeseci manje prihoda zbog manje naplate poreza, ali s druge strane će doći do drastičnog povećanja potrošnje i dugoročno će se isplatiti svima.

(KLIX)