Inzko: BiH je očit primjer paralizovane države

Sastanak PIC-a prošle sedmice pokazao je sve veći konsenzus u Upravnom odboru PIC-a kada je riječ o potrebi da se sačuva mandat visokog predstavnika.

Rekao je ovo u intervjuu za Nezavisne novine visoki predstavnik Valentin Inzko. Kaže da je razlog koji stoji iza toga nepredvidivost situacije u BiH.

– Institucije na državnom nivou blokirane su već godinama, postoje pokušaji da se promijene postojeći aranžmani u FBiH, ima očitih problema u oblasti vladavine prava i tako dalje. Gotovo svakodnevno čujemo negativnu retoriku i svjedoci smo novih inicijativa koje imaju destabilizirajući ili potencijalno destabilizirajući učinak na situaciju u zemlji.

I dok fokus treba da bude na sprovođenju pozitivnih reformi, neki su i dalje usredotočeni na negativne politike, što rezultira stagnacijom i odlascima ljudi iz zemlje. Kao što ćete vidjeti u kominikeu, Upravni odbor PIC-a ponovio je svoju punu podršku mojim nastojanjima da osiguram puno poštivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i vršenju mog mandata u skladu s Aneksom 10. i relevantnim rezolucijama Vijeća bezbjednosti UN-a. To se nije promijenilo.

Takođe su naglasili da međunarodna zajednica želi da zadrži neophodne instrumente kako bi se obezbijedilo poštivanje Dejtonskog sporazuma. Što se tiče zatvaranja OHR-a, Upravni odbor PIC-a je ponovio preduslov koji nam je već dugo poznat, a to je puna sprovođenje programa “5+2”. I to je pitanje koje treba postaviti lokalnim liderima: da li su spremni ispuniti taj program?; naveo je Inzko.

On napominje da je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi i da je RS siromašnija od FBiH!

– Ta pitanja pokazuju da politička elita ne razumije da je međunarodna zajednica ovdje da bi pomogla ovoj zemlji. Svi mi želimo pomoći ovoj zemlji da postane funkcionalnija i prosperitetnija. Umjesto toga, članove međunarodne zajednice kritikuju u svrhu postizanja internih političkih ciljeva, kaže Inzko.
Smatra i da je vladavina prava je pitanje koje traži stalni angažman.

– To se odnosi i na međunarodnu zajednicu, ali još više na domaće aktere. Priroda angažmana međunarodne zajednice se vremenom promijenila i danas je jasno da reforme moraju doći od organa vlasti. Vladavina prava zauzima značajno mjesto u mišljenju Evropske komisije, što pokazuje koliko je hitno da se tom pitanju posveti pažnja. Međunarodna zajednica i dalje pomaže razvoj pravosuđa, finansijski i na druge načine. Ali znamo da situacija u pravosuđu istovremeno odražava i situaciju u cijeloj zemlji, te da vladavina prava uključuje i druge grane vlasti. Zato je Upravni odbor PIC-a pozvao političke i institucionalne lidere da podrže vladavinu prava, posebno kada je riječ o jačanju institucija odgovornih za borbu protiv korupcije, te sprečavanje i borbu protiv terorizma. Očekujemo od nadležnih institucija da ove preporuke shvate krajnje ozbiljno, kaže Inzko.

On kaže da je implementacija Dejtonskog sporazuma donijela je pozitivne rezultate ovoj zemlji i njenim građanima.

– Pojedini političari, a vjerovatno znate koji, bili su predvodnici reformi u prvih deset godina nakon Dejtona. Treba da budu ponosni na svoj tadašnji rad. Međutim, jasno je da Dejton predstavlja temelje, a ne krov. Neke od tih reformi Evropska komisija je navela u svom nedavnom mišljenju. One su odgovornost bh. političara. U suštini, izbor pred kojim se BiH nalazi je sasvim jasan: ukoliko zemlja sprovede reforme, napredovaće na putu ka EU. Istovremeno, osporavanja postojećih državnih institucija moraju prestati. BiH je očit primjer paralizovane države, kaže Inzko i dodaje:

– Sve institucije su u rukama političkih stranaka, koje na taj način faktički drže ljude i njihove odluke pod kontrolom.

Ta situacija se mora promijeniti kroz jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije. Takođe, nikada ne smijemo zaboraviti moć naroda, koji može promijeniti stvari kroz aktivno građansko djelovanje.

(Vijesti.ba)