RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Theodor Meron i članovi Saveza logoraša RS-a danas su u Čelebićima posjetili bivši logor u kojem su bili zarobljeni logoraši srpske nacionalnosti.
-Danas sam ovdje da odam počast žrtvama okrutnih i užasnih djela počinjenih u logoru Čelebići prije više od dvije decenije. Tokom obilaska ovog sada naizgled mirnog kraja, osjetio sam jeku patnje onih koji su nekad ovdje bili zatočeni. Moj boravak ovdje također naglašava važnost rada Tribunala u sankcioniranju individualne krivične odgovornosti, čime se daje doprinos svijetu u kome je vladavina prava od najveće važnosti – rekao je Meron.
Podsjetio je da kasarna Čelebići, pred kojom je danas položio vijenac, u sastavu Oružanih snaga BiH u čijem sastavu se nalaze pripadnici svih nacionalnosti.
– Ova kasarna je očigledan podsjetnik na tragičnu prošlost, ali ona je i danas snažan simbol izdržljivosti naroda BiH i izvanrednih napora koje su oni uložili da bi se postigao napredak u stvaranju zajednice u kojoj ljudi svih nacionalnosti skupa rade na ostvarivanju zajedničkih ciljeva – kazao je Meron.
Istakao je da polaže „veliku nadu da će rad Tribunala donekle doprinijeti društvu u kojem će pobijediti vladavina prava i u kojem se patnje onih kojih se danas prisjećamo ovdje u logoru Čelebići više nikada neće ponoviti“.
Bivši logoraš i član Predsjedništva saveza logoraša RS-a Marko Draganić kazao je da mu veoma znači dolazak Merona, koji je i sam bio logoraš kao dijete u poljskim logorima tokom Drugog svjetskog rata.
-U logoru Čelebići bio sam od 15. juna do 23. augusta ‘92. kada sam bio svjedok pet ubistava. To govori kakav je bio tretman u ovom logoru – rekao je Draganić te poručio da svi logoraši samo traže pravdu i kažnjavanje zločinaca koji su ih maltretirali.
Logor Čelebići bio je u funkciji od maja do decembra 1992. godine, a u njemu je bilo zarobljeno oko 400 logoraša srpske nacionalnosti, od kojih je 16 ubijeno. Haški sud za zločine počinjene u ovom logoru osudio je Zdravka Mucića, Hazima Delića i Esada Landžu. Mucić je na slobodu pušten u julu 2003. godine, nakon što je odležao dvije trećine kazne. Deliću je presuda Haškog suda na 20 godina zatvora, odlukom Suda od 8. aprila 2003. godine, smanjena na 18 godina, dok je Landži potvrđena kazna od 15 godina zatvora.
Također, u okviru trodnevne posjete BiH Meron će danas obići i spomenik stradalim u septembru 1993. godine u Uzdolu.
(Fena)
