Nakon što SNSD prekine blokadu rada Parlamentarne skupštine BiH pred državnim zakonodavcima naći će se Izvještaj Centralne banke BiH za 2018. godinu. Ovaj izvještaj između ostalog tretira stanje realnog sektora u BiH, zaposlenost, cijene i monetarne trendove. Aprecijacijom dolara najviše je pogođena Turska, čija je valuta depricirala za 28,4 posto, dok je Centralna banka Turske, da bi odbranila valutu i zaustavila odliv kapitala, referentnu kamatnu stopu sa 8 posto (25. novembar 2016. godine) podigla na 16,5 posto (1. juni 2018. godine), a potom i na 17,75 posto i na kraju na 24 posto (14. septembar 2018. godine). Ovakvo kretanje lire negativno je utjecalo na trgovačke odnose Bosne i Hercegovine i Turske, jer deprecijacija lire poskupljuje bh. izvoz u Tursku, a pojeftinjuje turski izvoz u BiH.
“S druge strane deprecijacija eura vršila je pritisak na poboljšanje konkuretnosti bh. vanjskotrgovinskog sektora. Tokom 2018. godine EUR je deprecirao u odnosu na USD za 4,4 posto, a deprecijacijaje je naročito bila izražena u maju i oktobru 2018. godine”, navodi Centralna banka BiH.
Nakon katastrofalnih poplava zabilježenih u 2014. godini, koje su imale presudan utjecaj na slabiju ekonomsku aktivnost u tom periodu, u četvrtom tromjesečju 2018. godine prvi put bilježi se godišnji pad industrijske proizvodnje. Zbog ovakvog tromjesečnog kretanju obim industrijske proizvodnje ostvaren u 2018. godini veći je samo za 1,6 posto, što је niže za 1,5 postotnih bodova u odnosu na 2017. godinu.
(Klix)