Na kraju 2018. godine na prostoru Federacije BiH funkcionisalo je ukupno 1.728 registrovanih korisnika javnih sredstava, što je za 69 manje nego 2017. godine (1.797), ali za 100 više nego godinu ranije (1.628).
Prema podacima iz
izvještaja Finansijsko-informatičke agencije (FIA), vrijednost imovine
kojom raspolažu korisnici javnih sredstava u Federaciji BiH, kao i
vrijednost prihoda koji su ostvarili bilježi trend porasta.
Vrijednost
prihoda, koju su korisnici javnih sredstava u Federaciji BiH ostvarili u
2018. godini iznosila je više od 5,27 milijardi KM, što je za približno
343 miliona KM više nego godinu ranije.
U strukturi ostvarenih
prihoda u periodu 2016-2018 dominiraju prihodi od poreza, doprinosa, dok
se udio drugih prihoda zadržava na nivou od približno četvrtine ukupne
vrijednosti prihoda. Ukupni ostvareni prihodi, kao i prihodi od poreza,
doprinosa u posmatranom periodu bilježe rast, praćeno blagim rastom
učešća prihoda od poreza, doprinosa u ukupnim ostvarenim prihodima.
Za
korisnike javnih sredstava, navode iz FIA-e, ostvarivanje viška prihoda
nad rashodima (uglavnom) nije primarna zadaća niti strateška
orijentacija. Njihov finansijski rezultat se posmatra i vrednuje u
kontekstu efikasnosti ostvarivanja šire društvene misije koja im je
povjerena. Ipak, bitno je iskazati i ovaj aspekt njihovog
funkcionisanja. Naime, približno 30 posto od ukupnog broja aktivnih
korisnika javnih sredstava u BiH u 2018. godini je ostvarilo nešto više
od 630 miliona KM viška prihoda nad rashodima. Sa druge strane, 941
korisnik javnih sredstava u posljednjoj godini je poslovao sa viškom
rashoda nad prihodima, ukupne vrijednosti od 2,5 milijardi KM.
Broj
zaposlenih u pravnim subjektima koji koriste javna sredstva u
Federaciji BiH bilježi generalni trend rasta, sa 71.273 u 2016. godini,
preko 70.432 zaposlena u 2017. godini, na 71.490 zaposlenih na kraju
2018. godine. Procentualno iskazano, radi se o rastu broja zaposlenih od
0,3 posto u cjelokupnom posmatranom periodu, odnosno 1,5 posto u
posljednjoj godini. Troškovi zaposlenih blago rastu u posmatranom
periodu i nalaze se na nivou od nešto manje od 1,7 milijardi KM (1,62
milijardi KM u 2016, 1,64 milijardi KM u 2017. i 1,69 milijardi KM u
2018. godini).
– Iako pravni subjekti korisnici javnih sredstava
nemaju za cilj ostvarivanja profita, nego ispunjavanje šire društvene
misije, kako dodaju iz FIA-e, razvijeni su specifični pokazatelji
njihove poslovne i finansijske performanse. Naravno, prilikom
interpretacije ovih pokazatelja, posebno treba voditi računa o tome da
finansijska uspješnost nije cilj djelovanja korisnika javnih sredstava,
nego je to široka društvena misija, najčešće propisana zakonom i
podzakonskim aktima. Zato i pokazatelji uspješnosti ne mogu biti
tumačeni na isti način kao kod privrednih društava, pa čak niti na isti
način kao za udruženja i fondacije – navode iz FIA-e.
Minimalni
set pokazatelja koji se mogu iskazati na osnovu finansijskih izvještaja
korisnika javnih sredstava odnosi se na kategorije likvidnosti,
solventnosti, autonomnosti, te operativne uspješnosti.
Slično
kompanijama, te udruženjima i fondacijama, korisnici javnih sredstava
trebaju održavati adekvatan nivo likvidnosti, tj. sposobnosti da tekućim
sredstvima izmiruju (dospjele) kratkoročne obaveze. Prvi u nizu
aspekata funkcionalne performanse, sličan onome za privredna društva,
jeste pokazatelji likvidnosti – tekući omjer.
Korisnici javnih
sredstava u Federaciji BiH, sudeći po predstavljenom pokazatelju,
održavaju minimalni nivo likvidnosti. Ipak, obzirom na stabilnost
novčanih tokova kojima upravljaju, ovakav trend pokazatelja likvidnosti
ne predstavlja jednako opterećenje, kao što je slučaj sa privrednim
društvima.
Dugoročna finansijska stabilnost, općenito, mjeri se
pokazateljima omjera zaduženosti. Korisnici javnih sredstava (u načelu)
su neprofitne organizacije, sa stabilnim novčanim tokovima, tako da i
veći omjer zaduženosti ne narušava dugoročnu stabilnost.
Naposlijetku,
slično privrednim društvima, te udruženjima i fondacijama, operativna
efikasnost korisnika javnih sredstava ogledaće se u pokazateljima
uštede, finansijskog rezultata i troškova zaposlenih.
Iz FIA-e
dodaju da omjer troškova zaposlenih (udio plaća i naknada zaposlenih u
ukupnih rashodima) blago opada kroz posmatrani period, sa 21,58 posto u
2016. godini, preko 21,33 posto u 2017. godini, na 20,63 posto u 2018.
godini.
Finansijsko-informatička agencija osnovana je Zakonom o
finansijsko-informatičkoj agenciji, da obavlja zadaću uspostave i
upravljanja poslovnim registrima, te njihovog pretvaranja u vrijedne
informacije i znanja, neophodne za donošenje kvalificiranih i
blagovremenih makroekonomskih odluka.
Međutim, tradicija
Finansijsko-informatičke agencije znatno je duža, i seže u vrijeme u
kojem je funkcionisala Služba društvenog knjigovodstva, zatim Zavodi za
platni promet, te naposlijetku Agencija za finansijske, informatičke i
posredničke usluge Sarajevo i Agencija za pružanje financijskih,
informatičkih i posredničkih usluga Mostar, čiji je FIA pravni i
funkcionalni sljednik.
Djelokrug poslova FIA-e vrlo je širok. U
središtu se nalazi uspostavljanje i upravljanje poslovnim registrima,
ali pored toga, FIA organizira obradu i kontrolu finansijskih
izvještaja, vodi registar računa pravnih subjekata i pregled njihovih
dugovanja, radi ocjenu poslovnog boniteta, vrši prodaju federalnih taksi
i mjenica, radi verifikaciju stare devizne štednje, te kreira
izvještaje i statističke preglede.
Pored usluga za poslovni
sektor, FIA obrađuje podatke iz različitih izvora, osiguravajući njihovo
povezivanje i višenamjensku upotrebu, za analitičke potrebe u
ministarstvima i vladinim službama.
(Vijesti.ba / FENA)