Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju programa aktivnosti prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za 2018. godinu između Evropske komisije, BiH i Vlade Republike Srbije, vrijedan 2.352.941 eura.
Doprinos Evropske unije
za 2018. godinu je dva miliona eura, a 352.941 euro osigurat će
korisnici granta, uglavnom niži nivoi vlasti.
Cilj programa je unapređenje socijalno-ekonomskog razvoja u pograničnom području između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.
Ukupno
procijenjena vrijednost programa u srednjoročnom periodu od 2018. do
2020. godine je 6.823.529 eura, od čega EU finansira grantom 5.800.000
eura, a 1.023.529, eura sufinansiraju korisnici granta.
Programom
je obuhvaćena 31 općina u Srbiji i 67 općina u Bosni i Hercegovini.
Rok za izvršenje ovog sporazuma o finansiranju je 12 godina, odnosno
period operativne provedbe šest godina od stupanja na snagu.
Ministarstvo
finansija i trezora dostavit će Prijedlog sporazuma sa osnovama za
njegovo zaključivanje Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh.
potpisnika je predložen direktor Direkcije za evropske integracije.
Za energetsku efikasnost 19,5 miliona eura granta Vlade Njemačke
Vijeće
ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o finansiranju i projektu
između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), BiH i Federacije BiH u iznosu
9.500.000 eura – Energetska efikasnost u javnim zgradama.
Na
sjednici je utvrđen i Prijedlog sporazuma o finansiranju i projektu
između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), BiH i Republike Srpske u iznosu
10 miliona eura – Energetska efikasnost u javnim zgradama.
Cilj
ovih projekata je osigurati energetsku efikasnost javnih objekata
entiteta uz prihvatljive troškove, što za cilj ima unapređenje uvjeta
života stanovnika. Grant sredstva za ove projekte osigurala je Vlada
Savezne Republike Njemačke.
Pojedinačni prijedlozi sporazuma bit
će dostavljeni Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen
ministar finansija i trezora.
Realizacija projekta autocesta/brza cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo
Utvrđen
je Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike
Srbije o saradnji na realizaciji Projekta autocesta/brza cesta
Sarajevo-Beograd-Sarajevo, sa Izvještajem o obavljenim pregovorima.
Sporazumom
se definira koordiniranje aktivnosti na realizaciji Projekta izgradnje
te autoceste/brze ceste kao i plan aktivnosti u vezi sa izgradnjom
međudržavnog mosta preko rijeke Save, na lokaciji Sremska Rača-Rača,
zajedničke tačke autoceste/brze ceste na granici BiH i Srbije.
Dvije
države, u skladu sa ovim sporazumom, saglasne su da dogovaraju plan
aktivnosti u vezi sa izgradnjom novog zajedničkog graničnog prijelaza na
lokaciji Sremska Rača-Rača i izgradnjom/rekonstrukcijom graničnog
prijelaza na lokaciji Kotroman-Vardište.
Prijedlog sporazuma bit
će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh.
potpisnika predložen je ministar komunikacija i prometa.
Modernizacija hidroelektrane “Čapljina”
Vijeće
ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva finansija i
trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu i
projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (KfW), BiH i Federacije BiH u
iznosu 15 miliona eura – Rehabilitacija i modernizacija
Pumpno-akumulacijske hidroelektrane “Čapljina”.
Cilj je
produženje životnog vijeka Pumpno-akumulacijske hidroelektrane
“Čapljina”, odnosno zamjena dotrajale opreme i modernizacija postrojenja
starog 40 godina.
Očekuje se povećanje moguće proizvodnje
električne energije te povećanje raspoloživosti hidroelektrane za
pružanje pomoćnih usluga elektroenergetskom sistemu (EES) BiH i bloku
Srbija/Hrvatska/BiH.
Indirektnu korist od ovog projekta imat će
lokalna zajednica, kao i svi korisnici EES-a u BiH, saopćeno je iz
Vijeća ministara BiH.
Lokalna zajednica će imati stabilniji
prihod u vidu naknada iz proizvedene električne energije zbog manjeg
broja zastoja, a svi korisnici EES-a u vidu stabilnijeg i kvalitetnijeg
snabdijevanja električnom energijom.
Prihvaćena Inicijativa za jačanje zaštite od poplava u slivu Save
Vijeće
ministara BiH prihvatilo je inicijativu Ministarstva finansija i
trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju
(mjere zaštite od poplava Republike Srpske) između BiH i Republike
Srpske i Evropske investicijske banke, u iznosu 19 miliona eura.
Radi
se o drugoj fazi realizacije Projekta mjere zaštite od poplava u
Republici Srpskoj, u okviru koje će biti nastavljene aktivnosti na
izgradnji nasipa u općinama u ovom bh. entitetu.
Cilj je značajno
povećati otpornost u slučaju poplava u prioritetnim područjima u slivu
rijeke Save. Ukupna vrijednost ove faze realizacije Projekta
procijenjena je na 41,83 miliona eura te će, uz 19 miliona eura
kreditnih sredstava od EIB-a, 22,08 miliona biti osigurano od domaće
kontribucije i iz drugih izvora.
Usvojeni pravilnici
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Pravilnik o izgledu i načinu korištenja
zaštićenog znaka oznake porijekla, oznake geografskog porijekla i oznake
garantirano tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda.
Ovim pravilnikom uređuje se izgled i način korištenja zaštićenog znaka oznake u BiH te način izdavanja znaka.
Na
ovaj način vrše se usklađivanje s Pravilnikom o sistemima kvaliteta za
prehrambene proizvode, prvenstveno u pogledu termina zaštićenih
oznaka.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Pravilnik o
izmjenama i dopunama Pravilnika o metodama za kontrolu meda i drugih
pčelinjih proizvoda, radi usaglašavanja postojećih metoda o kontroli
kvaliteta meda u BiH s međunarodnim standardima.
Ovim pravilnikom
se utvrđuju uvjeti koje u pogledu sastava mora ispunjavati med i drugi
pčelinji proizvodi prilikom stavljanja na tržište te štite prava
potrošača da dobiju tačne i jasne informacije o hrani koja se
konzumira. Dopunama Pravilnika uvrštena je HPLC metoda za određivanje
šećera u medu.
Agencija za sigurnost hrane BiH je pripremila
izmjene i dopune Pravilnika na osnovu prijedloga subjekata u poslovanju s
hranom i laboratorija koje vrše kontrolu kvaliteta meda i drugih
pčelinjih proizvoda, kao i promjena koje su se odvijale u ovom segmentu
na tržištu primjenom novih metoda za kontrolu meda.
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Pravilnik o voćnim sokovima i određenim
sličnim proizvodima namijenjenim za ishranu ljudi, kojim se vrši
usaglašavanje sa evropskom pravnom stečevinom u ovoj oblasti.
Donošenjem
ovog pravilnika štite se potrošači i stvaraju jednaki uslovi za
proizvođače, čime se unapređuje njihova konkurentnost.
Pravilnik
sadrži pet aneksa kojima se precizno definiraju nazivi proizvoda,
osobine, dozvoljeni sastojci i postupci koji se koriste u proizvodnji,
sirovine, posebno deklariranje ili označavanje pojedinih proizvoda.
Također, istaknute su odredbe za voćne nektare, kao i za određene
zahtjeve kvaliteta voćnih sokova i kaša.
Usvojen srednjoročni Program rada Vijeća ministara BiH 2020. do 2022. godina
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Srednjoročni program rada od 2020. do 2022.
godine, kao planski osnov za kvalitetno upravljanje razvojem, uz
prihvaćene izmjene na sjednici.
Riječ je o pregledu srednjoročnih
ciljeva s pokazateljima praćenja, čijom će realizacijom 55 institucija,
koje za svoj rad odgovaraju Vijeću ministara BiH, doprinijeti
ostvarenju općih i strateških ciljeva koji su identificirani u dokumentu
“Strateški okvir za BiH”.
Strateški ciljevi razvoja su
makroekonomska stabilnost, razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja i
ljudskih resursa, povećanje industrijske konkurentnosti, unapređenje
kulture i kreativnih sektora, ravnomjeran regionalni razvoj, poboljšanje
upravljanja okolišem te brži razvoj poljoprivrede.
Također
ciljevi su i razvoj energetskih potencijala, s naglaskom na obnovljive
izvore i energetsku efikasnost i ruralni razvoj, povećanje mogućnosti
zapošljavanja, promocija inkluzivnosti u obrazovanju, smanjenje
siromaštva, unapređenje zdravstvene zaštite i ubrzanje procesa
tranzicije.
Program sadrži tabelarni prikaz Akcijskog plana, s
pregledom zakona i drugih propisa i razvojno-investicijskih
projekata/programa s finansijskim pregledom po srednjoročnim ciljevima.
Opći
principi razvoja povezani su sa Strategijom Evropa 2020 i Strategijom
jugoistočna Evropa 2020, uključujući principe razvoja: integriran,
pametan, održiv, inkluzivni rast i princip upravljanja u funkciji rasta.
Srednjoročni
program rada Vijeća ministara BiH bit će objavljen na web-stranicama
Vijeća ministara BiH i Direkcije za ekonomsko planiranje.
Ratifikacija sporazuma
Vijeće
ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora o
grantu (Koridor Vc u RS – dio I) između BiH i Evropske banke za obnovu i
razvoj koji se odnosi na investicioni grant iz programa Evropskog
zajedničkog fonda za zapadni Balkan, vrijedan 12,9 miliona eura.
Utvrđen je i Prijedlog odluke o ratifikaciji amandmana na Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda (Kampala amandmani).
Pojedinačni prijedlozi odluka bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.
Usvojena Informacija o fiskalnoj održivosti za BiH
Vijeće
ministara BiH razmotrilo je i usvojilo Informaciju o fiskalnoj
održivosti za BiH, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje
BiH.
BiH, u poređenju s drugim tranzicijskim zemljama, ima
umjerenu zaduženost, odnosno nivo javnog duga u iznosu 34,7 posto BDP-a,
što predstavlja održiv nivo duga.
Osim toga, posljednjih godina
sektor opće vlade bilježi budžetske suficite, pa je i sa ovog stanovišta
održiva fiskalna politika BiH.
Ostvareni suficit i održiv nivo
javnog duga doveli su do još jednog povoljnog pokazatelja održivosti, a
to je smanjenje potrebe za finansiranjem.
Ono što bi se moglo
identificirati kao potencijalni rizik za fiskalnu održivost BiH u
srednjem roku jesu: ekonomski rast, budžetski bilans, povećanje udjela
direktnog duga entiteta u ukupnom vanjskom dugu, povećanje servisa
javnog duga, a naročito unutrašnjeg, kamatno opterećenje, kamatne stope,
rizici deviznog kursa, rizik refinansiranja, ali i kreditni rejting.
Ekonomski rast 2,3 posto
Vijeće
ministara BiH upoznato je sa Informacijom o kretanju makroekonomskih
pokazatelja za januar-juni 2019. godine u kojoj se procjenjuje da je BiH
ostvarila ekonomski rast od 2,3 posto.
Usporavanje ekonomskog
rasta u odnosu na prethodnu godinu u velikoj mjeri posljedica je
slabljenja ekonomskih kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju,
prvenstveno u zemljama Evropske unije.
Nastavljen je rast
zaposlenih, i u junu ove godine prosječan broj zaposlenih iznosio je
815,7 hiljada, što je porast za 2,3 posto u odnosu na isti period prošle
godine.
Za prvih sedam mjeseci ove godine prikupljeno je 9,1
milijardu javnih prihoda, što je za 4,7 posto više u odnosu na isti
period prethodne godine.
Usvojen Izvještaj o državnoj pomoći u BiH u 2018. godini
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Izvještaj o državnoj pomoći u BiH u 2018.
godini iz kojeg je vidljivo da je došlo do njenog smanjenja u odnosu na
prethodne dvije godine, a pozitivni pokazatelj je i što dominira državna
pomoć dostupna cijeloj privredi nad sektorskom državnom pomoći.
U
BiH je u 2018. godini dodijeljena državna pomoć u ukupnom iznosu
289.991.741 KM, što je za 30.103.007 KM, odnosno 9,4 posto manje u
odnosu na 2017. godinu, a za 51.241.483 KM ili 15 posto manje u odnosu
na 2016. godinu.
Prema Izvještaju Vijeća za državnu pomoć BiH,
učešće državne pomoći u BDP-u BiH u 2018. godini je iznosilo 0,88 posto,
u 2017. godini 0,99 posto, a u 2016. godini 1,10 posto.
Istovremeno,
državna pomoć po stanovniku u 2018. godini iznosila je 82,12 KM, što
predstavlja smanjenje za 9,4 posto u odnosu na 2017. godinu.
Državna
pomoć u sektoru industrije i usluga dodijeljena je u apsolutnom iznosu
72.031.001 KM, čime ona učestvuje s 24,83 posto u ukupno dodijeljenoj
državnoj pomoći u 2018. godini.
Sektoru poljoprivrede i ribarstva
u 2018. godini dodijeljena je državna pomoć u apsolutnom iznosu
167.773.140 KM, odnosno više od 57 posto ukupno dodijeljene državne
pomoći u 2018. godini.
Državna pomoć male vrijednosti u ukupno
dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini učestvuje s 11,99 posto i
iznosi 34.794.647 KM, dok državna pomoć za obavljanje usluge od općeg
ekonomskog interesa u ukupno dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini
učestvuje sa 5,3 posto i iznosi 15.392.943 KM.
Među
vrstama/instrumentima korištenim za dodjelu državne pomoći dominiraju
subvencije/podsticaji, nepovratna pomoć i grantovi, koji u ukupno
dodijeljenoj državnoj pomoći u 2018. godini učestvuju sa 87,47 posto.
Punopravno članstvo u EU strateški prioritet BiH
Vijeće
ministara BiH usvojilo je dokument “Bosna i Hercegovina – izvještaj o
razvoju – godišnji izvještaj 2018.”, koji je pripremila Direkcija za
ekonomsko planiranje BiH.
U BiH je u 2018. godini ostvaren
ekonomski rast uz smanjenje nezaposlenosti, kao i smanjenje javnog duga
države. Jedan od prioriteta u BiH je uspostavljanje jedinstvenog
ekonomskog prostora kojim bi se uklonile prepreke za slobodno kretanje
roba i usluga.
Punopravno članstvo u EU je jedan od strateških prioriteta BiH.
Pokretanje
reformskih procesa, aktivno sudjelovanje u ekonomskom dijalogu sa
Evropskom komisijom i zemljama članicama Evropske unije, podrška
usvajanju Globalnog programa za održivi razvoj do 2030., usvajanje i
provedba novog okvira RJU, izrada ostalih sektorskih strategija kao i
efikasna i profesionalna javna uprava, vladavina prava i borba protiv
korupcije su ključni izazovi koje trebamo prevazići na tom putu, navodi
se, između ostalog, u ovom izvještaju.
(Vijesti.ba / FENA)