Snaga žene daje kalendar za sadnju u vrtu: Dobro došlo, povrće

Obzirom da je preporuka da svi građani koji imaju male ili velike površine zemlje, a koja je dostupna za obradu, da ove godine izađu na zemlju i da pokušaju posaditi bar osnovne životne namirnice (povrće) kao što su: paprika, paradajz, mrkva, luk, krompir….
Također ne smijemo zaboraviti i ljekovito bilje, koje osim ljekovitog djelovanja na ljude, također i na druge biljke i povrće djeluje ljekovito i zaštitnički, ali o toj temi ćemo neki drugi put.

Dolazi proljeće, vrijeme je za sadnju vrta: Dobro došlo, povrće.

Mnogi vrtlari i vrtlarice započinju vrtlarsku sezonu uzgojem presadnica u zatvorenom. Presadnice su sadnice koje smo uzgojili iz sjemena, a namijenjene su za presadnju na otvoreno ili u zatvorenom radi daljnjeg uzgoja i dobivanja plodova. Ovdje treba napomentu malu razliku izmedju sjetve i sadnje. Sjetva je reprodukcija iz sjemena a sadnja predstavlja reprodukciju ali iz rizoma, gomolja ili lukovice. Za sjetvu i nicanje neophodno bi bilo osigurati što višu temperaturu, po mogućnosti oko 25°C barem 5-10 dana te za za fazu nicanja i pikiranja između 17 i 24°C od 10-15. Sjemenu nekih vrsta treba duže vrijeme da proklija. Tako će paradajz nići prije paprike i pored toga što ih posijete istog dana. Neke vrste ne vole da im se dira i oštećuje korijen. Patlidžan je vrsta koja ne voli da joj se oštećuje korijen i zbog toga se sije direktno u veće posude kako bi korijen imao dovoljno prostora za razvoj, dok paprike i paradjz odlično reagiraju na pikiranje – presađivanje u veće posude.
Važno je pobrinuti se da presadnice očvrsnu prije nego što ih presadite u vrt.
Preporučujemo da presadnice ne sadite poslije 10 i prije 16 sati. Stari vrtlari kažu da je sivi, oblačan dan idealan za sadnju, a najpametnije je prije kiše. Presadnice je najbolje zasaditi do visine korijena ili do mjesta prvih donjih listića, no pazite da srce mladih biljaka na prekrijete zemljom jer će ih to ugušiti.. Najbitniji savjet je da uživate u stvaranju vlastitog povrtnjaka i slobodno uključite svoje ukućane.

Kalendar sjetve, sadnje i berbe povrća:

JANUAR – je pravo vrijeme rezervisano za radove u vrtu, naročito gnojivu, a povrće koje tada možemo početi saditi jesu karfiol, brokula, kelj, zelena salata i kupus. U slučaju da nema snijega, slobodno se sade i bob, bijeli, grašak, grah i luk.

FEBRUAR – Ako vremenski uslovii to dozvoljavaju, na otvorenom prostoru možemo saditi blitvu, bob, cveklu, mrkvu, brokulu, špinat, artičoku, krompir i rotkvice.

MART – po sjetvenom kalendaru povrća, mart je rezervisan je za sadnju presadnica, i to krastavaca, paprike, patlidžana i paradajza. Pored presadnica za naveden vrste povrća, u martu se još na otvorenom mogu saditi: bob, crni korijen, pastrnjak, šparogu i špinat.
Da bi povrće uspjelo, presadnice obavezno moramo redovno zalijevati, prozračivati i dohranjivati.

APRIL – U aprilu se suzbija korov u izniklom povrću, kao i na zemljištu na kojem će se sijati ostalo povrće. Počinje i direktna sjetva: paprika (u I dekadi aprila); paradajz (u II dekadi aprila); boranija, grah, krastavci, tikvice, kukuruz šećerac (u III dekadi aprila)
Sadi se: krompir, kupus, keleraba, karfiol. Počinje i berba prvog povrća: mladi luk, rotkvice, salata, špinat.

MAJ – U maju je potrebno intenzivno suzbijati nastali korov na izniklom povrću. Vrši se zaštita izniklog povrća od plamenjače i drugih bolesti. Vrijeme je za prehranu i zalivanje povrća. Sije se: kukuruz šećerac, krastavac, grahj, lubenica, dinja. Počinje da se vadi: mrkva i mladi krompir.

JUNI – provodi se priprema za sjetvu kupusnjača. Više pažnje provodi se za zaštitu paradajza, krompira, luka, bijelog luka i mahuna protiv bolesti. Što se tiče sadnje, na redu su grah mahunar, mrkva, salata, radič, karfiol, poriluk. Rasadnike bismo obavezno morali zaštititi od jakog sunca, naprimjer mrežama koje bi štitile mlade usjeve i biljke. Bere se: salata, špinat, kupus, karfiol, kelj, keleraba, rotkvica, tikvice, mrkva, mladi luk.

JULI – je mjesec vrlo visokih temperatura zbog čega bismo trebali pojačano zalijevati svoje domaće povrće. Počinje berba: paradajza, paprike, krastavca, počinje vadjenje krompira (obično u III dekadi jula meseca), sije se kasna boranija, rotkvice, krastavci kornišoni. Sadi se jesenji kupus, kelj i kasni paradajz.

AUGUST – počinje vrijeme berbe i ranog spremanja zimnice. Zbog sušnih vremenskih prilika važno je što više zalijevati povrće, ali i provoditi zaštitu protiv nametnika. Sadi se: blitva, mrkva, peršun, luk srebrenac, kineski kupus i poriluk.

SEPTEMBAR – je razdoblje u kojem se površine polako počinju pripemati za jesensku sadnju. Zalijevanje se provodi prema potrebi, jednako kao i zaštita od bolesti i nametnika. Također je vrijeme za berbu ljetnih plodova. Sade se peršun, zelena salata, bijeli luk, artičoka, poriluk i luk srebrenac.

OKTOBAR – se provode radovi na površinama za sjetvu ili sadnju u rano proljeće. Osim toga, tlo se obogaćuje hranjivim gnojivom i humusom. Vadi se svo korjenasto povrće i sprema u podrum i trap. Bere se kasno povrće. Od povrća sadi se: bijeli, luk, salata, radič, artičoka i luk srebrenac.

NOVEMBAR – je mjesec za gnojidbu, kopanje i oranje povrtnjaka za sljedeću sezonu. Bašta se rasčiščćava od ostataka svih biljaka, koje treba posjeći i iznijeti iz bašte. Tlo se priprema za sadnju, a sade se bob mahunar, grašak, mrkva, peršun, bijeli luk i luk.

DECEMBAR – rast povrća nije osobit, s obzirom na vrlo niske vanjske temperature. Međutim, na svim slobodnim površniama provodi se kopanje i oranje. Može se već polako i saditi rana zelena salata i luk.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*