Hronične bolesti ne nestaju u vrijeme pandemije, ali pacijenti da. Liječnici zbog toga podsjećaju da je važno nastaviti se liječiti i cijepiti se i kada hara korona virus.
“Ovaj tjedan,
pulmologija, odjel koji liječi teške bolesti, nije primila nijednog od
svojih uobičajenih pacijenata: ljudi se toliko boje da ne dolaze… Nisu
mogli samo tako nestati”, čudi se dr. Bethsabee Garel iz pariške
bolnice Cochin.
Ta dermatologinja, ravnateljica klinike, radi kao
pojačanje na tom odjelu koji se nalazi na prvoj liniji u liječenju
respiratornih problema povezanih s covidom-19.
Ona je uz to
nastavila liječiti pacijente na dermatološkoj onkologiji. “Ali nisam
sigurna da će stariji pacijenti doći”, kazala je.
Neki se boje
doći u bolnicu u vrijeme dok na hitnu službu pristižu valovi zaraženih
pacijenata ili pak oklijevaju doći u kontakt s medicinskim sestrama
strahujući da su također zaražene.
Patrick (tražio je da mu se ne
navede točno ime), koji je imao dogovorenu postoperativnu kontrolu na
radiologiji, boji se pomalo i jednog i drugog. Čak se čudio što mu je
klinika dan prije potvrdila dogovoreni termin.
“Mislio sam da
ipak imaju pametnijeg posla. U svakom slučaju, nije dolazilo u obzir da
odem na snimanje magnetskom rezonancijom, jer kako možete biti sigurni
da uređaj dezinficiraju nakon svakog pacijenta…”
Strah od zaraze
“Druge bolesti ostaju ispod radara”, potvrdio je prof. Elie Azoulay s odjela za reanimaciju pariške bolnice Saint-Louis.
“Sačuvali smo za njih krevete, ali ih ne viđamo”.
Budući da je doživio jednaku situaciju na početku pandemije HIV-a, prof. Azoulay uvjeren je da je u pitanju strah.
“Mnogi ne dolaze jer se boje da će se zaraziti. Ne dolaze niti u posjete članovima obitelji na drugim odjelima”.
Istodobno,
zbog izolacije nametnute Francuzima i u mnogim drugim zemljama, “događa
se manje prometnih nesreća. I ljudi se manje naprežu, pa ima manje
srčanih i moždanih udara”, dodaje.
U Estu, regiji koja je uz
parišku regiju Ile-de-France na najvećoj kušnji, “hitne intervencije
smanjile su se šest puta”, ističe i dr. Marc Noizet, šef hitne službe
bolnice Mulhouse, koja je preplavljena covidom.
“To je zapanjujuće”, rekao je. “Manje je upala slijepih crijeva, manje opstrukcija crijeva…”.
“Plućne
embolije, duboke venske tromboze, upale potrbušnice neće nestati zbog
virusa”, rekao je dr. Christian Lehmann, liječnik opće prakse u pariškoj
regiji, koji konstatira da u ordinacije više ne dolaze ni manje
ozbiljni slučajevi.
“Čak usred krize, temeljna skrb mora se
nastaviti: djeca se rađaju, treba cijepiti i ljudi uvijek trebaju
vitalna liječenja”, rekao je u ponedjeljak glavni direktor Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Katastrofa za zajednice
Isto
tako, za vrijeme epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014. pacijenti su
zaobilazili dispanzere, a pusti su bili čak i odjeli za porodništvo.
Svjetska
zdravstvena organizacija objavila je na svojem portalu upozorenje: u
očekivanju cjepiva protiv covida, “treba osigurati da su ljudi zaštićeni
od bolesti za koje postoje cjepiva”, naglasila je dr. Katherine
O'Brien, direktorica za cijepljenje i imunizaciju.
“Njihova
eksplozija bila bi katastrofa za zajednice pogođene covidom”, dodala je,
podsjećajući na 6000 umrlih od rubeole u DR Kongu u vrijeme dok je
ondje harala ebola, prenosi Hina.
UNICEF je izdao jednaku
preporuku: “Najizloženija su djeca iz najsiromašnijih obitelji u
zemljama pogođenima sukobima i prirodnim katastrofama”, istaknula je
direktorica organizacije Henrietta Fore, koja je zabrinuta zbog
situacije u Afganistanu, DR Kongu, Somaliji, Siriji i Južnom Sudanu.
Uz
to, nakon upozorenja u vezi uzimanja kortikosteroida i protuupalnih
lijekova, koji nisu preporučeni u slučaju zaraze koronavirusom,
francusko udruženje “Astma i alergije” nekoliko je puta podsjetilo da je
“jako važno ne prekidati svoje osnovno liječenje”.
(Vijesti.ba)