Nova izdanja bilješki Svjetske banke su sada dostupna i sagledavaju uticaj Covida-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na Zapadnom Balkanu.
Svjetska banka
procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, više od 400.000 ljudi u regiji
moglo pasti u siromaštvo i da bi se srednja klasa značajno smanjila.
Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu
socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom
sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo
na drugu podršku.
U poređenju s EU prosjekom niska i neefikasna
potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize, čini regiju naročito
osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize.
Veliko
zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa
respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi
se pandemija vratila tokom sljedeće zime.
Nadalje, neophodno
zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, dovest će do
značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati
godine: procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu
sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat,
ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna.
Kako se među ostalim
navodi u novim izdanjima bilješki Svjetske banke, obrazovni uticaji će
biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će
značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i
potencijalnog prekida školovanja.
Ove bilješke predstavljaju
dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni
Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. aprila, koje pokazuju kakve
su projekcije uticaja Covida-19 na stanovništvo u regiji, saopćeno je iz
Ureda Svjetske banke u BiH.
(Vijesti.ba / FENA)