Iako je ljeto počelo s kišnim
danima pred nama su dva mjeseca koji bi ipak trebali donijeti mnogo
sunčanih i vrelih dana, pa su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane
iz Zenice pripremili set preporuka, savjeta i instrukcija kako da ljeto
koje je pred nama provedete zdravo i sigurno.
Bez obzira koliko dobro podnosite
ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od
prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno
odnosi na starije osobe, hronične bolesnike, dojenčad, te malu djecu.
Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i
trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tokom
ljeta.
Nekontrolisano izlaganje sunčevim zrakama, kao i nekorištenje sredstava
sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži,
uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i
melanom, karcinom kože.
Prevencija umjesto loših posljedica
Najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera, a to su sredstva
sa zaštitnim faktorom, postepeno izlaganje suncu, posebna odjeća, te
češće pauze, ukoliko radite ili se krećete na suncu.
Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu,
koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom koje je potrebno
nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 30 minuta prije izlaska iz
kuće, uz ponavljanje svaka dva do tri sata, te nakon svakog kupanja.
Potrebno je postepeno se izlagati suncu (prvi dan 15 minuta, pa
postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim
zrakama u periodu od 11 do 16 sati. Koža koja postepeno i u kontinuitetu
tamni može podnijeti i do deset puta više UV zraka od nepreplanule
kože.
Prilikom izlaska neophodno je oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću
od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili
šeširima, te nositi sunčane naočale sa UV zaštitnim slojem.
Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće
odmarati, skloniti u hlad, te popiti najmanje jednu i po čašu vode
svakih 30 minuta. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti
znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje
dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša).
Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome
izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati
dehidraciju. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos
tekućine, naročito kod starijih osoba, koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija
izbjegavajte duži boravak u njoj, te pripazite da ne gutate tu vodu ili
ronite otvorenih očiju. Obavezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte
se toplom vodom i sapunom.
Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu
manifestovati crvenilom i svrbežom kože, te velikim bolnim otokom. U
većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga
i umirujućih krema na mjesto otoka.
Ukoliko radite u vrtu, planirate izlet u prirodu ili provesti večer uz obalu, obavezno ponesite sprej za zaštitu od insekata.
Osim toga trebate paziti i na čuvanje i pohranjivanje namirnica, jer
nepravilno čuvanje može skratiti rok trajanja, te bitno utiče na
kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica.
Maksimalno pojednostavite pripremu jela, koristite samo svježe
namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno
pripremati svježe obroke.
Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog
porijekla kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
temeljito perite voće i povrće.
Kako i šta jesti
Ljeti birajte svježe voće i povrće, nemasno meso peradi i ribu, mahunarke, žitarice, sjemenke i nemasne fermentirane mliječne proizvode (npr. jogurt, kefir). U jelovnike je poželjno uvrstiti povrtne čorbe i supe za nadoknadu elektrolita izgubljenih znojenjem.
Izbjegavajte obilne obroke, masnu, teško probavljivu hranu, preslanu ili prezačinjenu hranu, suhomesnate proizvode i industrijske prerađevine, zaslađene i gazirane sokove, alkoholna pića i pića bogata kofeinom zbog opasnosti od dehidracije organizma.
Zbog toga je potrebno povesti računa o preventivnim mjerama zaštite koje se u najkraćem mogu svesti na pravilo “četiri O” (operi, ohladi, obradi, odvoji).
(Klix.ba)