Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2022. godine u skladu sa akcionim planom za provođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara, prenosi Anadolu Agency (AA).
Strategija upravljanja dugom BiH se zasniva na entitetskim i Brčko Distrikt strategijama upravljanja dugom, uključujući dug institucija BiH. Sadrži pregled strukture duga, procjenu stanja zaduženosti te definiše srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i daje smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva. Strateškim pristupom žele se obezbijediti niži troškovi finansiranja i smanjenje rizika kamatne stope uz prihvatljiviji nivo valutnog i rizika refinansiranja u odnosu na trenutno stanje.
Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definisane srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH za period 2019 – 2022. godine.
Ministarstvo bezbjednosti će do 30. septembra ove godine, u saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama i Brčko Distriktom BiH, koordinisati aktivnosti na sačinjavanju akcionog plana za implementaciju zaključaka i preporuka Taieks misije stručne procjene sistema civilne zaštite u BiH. Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo informaciju Ministarstva bezbjednosti o zaključcima i preporukama Taieks misije stručne procjene sistema civilne zaštite u BiH. Institucijama i organima u BiH preporučeno je da u okviru svojih nadležnosti obezbijede implementaciju zaključaka i preporuka Taieks misije, a o njihovoj implementaciji Ministarstvo bezbjednosti će dostaviti izvještaj Vijeću ministara.
Taieks misija fokusirala se na sagledavanje stanja i procjenu institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti civilne zaštite u BiH.
Zaključci i preporuke stručne procjene sačinjeni su sa ciljem da pruže informacije za provođenje izmjena, podizanje kapaciteta i pomognu Odjeljenju za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Evropske komisije u procjeni stepena pripremljenosti BiH na putu da postane država članica Mehanizma unije za civilnu zaštitu.
Institucije Vijeća ministara BiH u prošloj godini su realizovale 80 od planiranih 122 aktivnosti (65,57 posto) iz akcionog plana za implementaciju Komunikacione strategije za informisanje javnosti o procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji. U toku je realizacija 12 aktivnosti, dok 30 aktivnosti nije realizovano. Navodi se ovo u informaciji Direkcije za evropske integracije o realizaciji akcionog plana Vijeća ministara BiH, koja je usvojena na današnjoj sjednici. Informacija obuhvata podatke dobijene iz 21 institucije na nivou Vijeća ministara BiH.
Vijeće ministara BiH usvojilo je izvještaj o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018-2021) – Okvirni dokument u 2018. godini, sa odgovarajućim zaključcima. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dostaviće ovaj izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH.
Podaci iz izvještaja ukazuju da je bruto dodana vrijednost (BDV) u sektoru poljoprivrede porasla za oko 12 posto u odnosu na 2017. godinu. Broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede u 2018. godini je smanjen za 12.000 u odnosu na prethodnu godinu, a istovremeno je povećana površina poljoprivrednog zemljišta u upotrebi, i to u Republici Srpskoj za 6,2, u Federaciji BiH za 1,9, i u Brčko Distriktu za 1,6 posto.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je i izvještaj o provođenju Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koji sadrži informacije o provedenim aktivnostima u prošloj i onim planiranim za ovu godinu. Strategijom je definisano pet ključnih strateških ciljeva do 2035. godine: efikasno korištenje resursa, bezbjedna i pristupačna energija, efikasno korištenje energije, energetska tranzicija i odgovornost prema životnoj sredini, te razvoj i usklađivanje regulatorno-institucionalnog okvira.
Vijeće ministara BiH usvojilo je izvještaj o provedenom Programu kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla za 2019. godinu, koji je pripremila Agencija za bezbjednost hrane BiH. U sklopu programa monitoringa Agencija za bezbjednost hrane BiH tokom 2019. godine analizirala je ukupno 195 uzoraka, od čega u Federaciji BiH i Republici Srpskoj po 94 uzorka i sedam u Brčko Distriktu. Od ukupno 195 uzoraka, domaćeg porijekla je bilo 119 ili 61 posto, porijeklom iz uvoza 74 uzorka ili 37,9 post, a za dva uzorka ili 1,1 posto porijeklo je nepoznato. Od tog broja, 54 uzorka (27,7 posto) su sadržavala ostatke pesticida u ili iznad nivoa kvatifikacije.
Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o kretanju makroekonomskih pokazatelja u BiH za januar – mart 2020. godine u kojoj se navodi da je u ovom periodu došlo do slabljenja ekonomske aktivnosti u odnosu na isti period prošle godine, što je i trend u cijelom svijetu uzrokovan pandemijom COVID-19.
Prema informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje, globalni ekonomski pad, koji prema preliminarnim projekcijama MMF-a iznosi oko 3 posto u 2020. uz očekivan pad BDP u zemljama EU27 od oko 7,5 posto, nepovoljno će uticati i na ekonomska kretanja u BiH. Preliminarni kratkoročni ekonomski pokazatelji Agencije za statistiku BiH potvrđuju da je u prvom kvartalu ove godine došlo do pada fizičkog obima proizvodnje od 3,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz je u ovom periodu smanjen za 5,2 posto, a uvoz roba za 7,2 posto, što je djelomično popravilo trgovinski bilans.
Također, Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument Bosna i Hercegovina – Ekonomski trendovi – godišnji izvještaj 2019. godine, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje. Prema izvještaju, BiH je u prošloj godini ostvarila ekonomski rast od oko 2,6 posto, što predstavlja izvjesno usporavanje u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 3,3 posto. Glavno uporište ostvarenog ekonomskog rasta u 2019. godini predstavljala je domaća tražnja kroz povećanje finalne potrošnje i u manjoj mjeri investicija. Investicije u ukupnom BDP-u u BiH imaju učešće od oko 11,6 post i u prošloj godini ostvarile su solidan rast od 6,2 posto u odnosu na 2018.
Prosječan broj nezaposlenih lica u posmatranoj godini je iznosio 411.200 što je oko 9 posto manje u poređenju sa 2018. godinom i predstavlja do sada najveći pad broja nezaposlenih lica u BiH. Smanjenje broja nezaposlenih lica registrovano je u oba entiteta. BiH, prema dostupnim podacima za 2019. godinu zabilježila je pad izvoza od 3,4 posto i usporen rast robnog uvoza od 1,2 posto, što je rezultiralo značajnim povećanjem robnog deficita od 8,6%, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za skoro 3 procentna poena.
Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija upoznao je ministre da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdio imenovanje Selme Cikotića za ministra bezbjednosti BiH, zaključuju iz Vijeća ministara.