Pandemija Covid-19 je uzrokovala duboku recesiju u regiji zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020.
Prema najnovijem
Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se
smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7
procentnih poena manje od prognoza iz aprila. Drugi, snažan val
pandemije od sredine juna odgađa ekonomski oporavak u regiji.
Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, takođe umanjuju
rast u zemljama koje više zavise od turizma.
Očekuje se da će
Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u
posljednjih 25 godina. Za 2020. se projicira smanjenje realnog BDP-a za
3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije
potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti. Nepovoljne demografske
karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko
okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i
veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje.
– Ova kriza je
imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini
– kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu
i Crnu Goru.
BiH se, kako je dodao, suočavala s brojnim
izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo
još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni
sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog
kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje
boljih prilika za mlade.
Pandemija dovodi do novih izazova na
tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje
ostvarile u oblasti dobrostanja. Do juna je nezaposlenost u regiji
porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.
Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u
Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko
manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u
izvještaju.
Kao i u većem dijelu svijeta, kako kaže direktorica
Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder, pandemija Covid-19 i
dalje teško pogađa ljude na zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i
ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije.
–
Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo
uvele mjere od samog početka krize. Prvi prioritet je i dalje stavljanje
zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete.
Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje
svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak – dodala je Van Gelder.
Prema
izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za
zaštitu života i egzistencije. Uvođenje širokih programa očuvanja radnih
mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je na sprečavanju
nekih od najtežih uticaja pandemije na zaposlenost, dok su programi
socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti
najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih
subjekata i drugih ograničenja.
Međutim, uprkos tim mjerama,
napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko
prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje
napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje
fiskalnih deficita u regiji, obzirom da vlade, u situaciji pada
prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko
usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će
pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih
mjeseci.
– Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja
mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da
uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih
institucija i jačanje vladavine prava. Ova nesretna okolnost da se mora
trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na
vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i
putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih
obaveza – kaže Linda Van Gelder.
Izvještaj ističe da će brzina
opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije,
raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske
aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije –
Evropske unije (EU), saopćeno je iz Svjetske banke u BiH.
(Vijesti.ba / FENA)