Nivo stakleničkih plinova dostigao je novi rekord u 2019. godini, a bilježi se novi rast i ove godine, uprkos očekivanom padu emisija zbog restrikcija povezanih s pandemijom COVID-19, objavila je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Mnogi naučnici očekivali
su ove godine najveći pad emisije ugljika, jer su mjere za suzbijanje
koronavirusa uzrokovale smanjenje zračnog i brodskog saobraćaja i
zadržale su putnike kod kuće.
Međutim, WMO je predviđeni pad za
2020. godinu opisala veoma kratkim i navela da rezultirajući uticaj na
koncentracije ugljikovog dioksida koji doprinose globalnom zagrijavanju
neće biti veći od normalnih godišnjih odstupanja.
– Kratkoročno se uticaj mjera protiv COVID-19 ne može razlikovati od prirodne varijabilnosti – navodi WMO-a, prenosi Reuters.
Godišnji
izvještaj koji je objavila agencija UN-a sa sjedištem u Ženevi mjeri
atmosfersku koncentraciju plinova – ugljikovog dioksida, metana i azot
oksida – koji zagrijavaju našu planetu i izazivaju ekstremne vremenske
nepogode.
Nivoi ugljikovog dioksida, proizvoda sagorijevanja
fosilnih goriva koji najviše doprinosi globalnom zagrijavanju, imali su
novi rekord u 2019. godini.
Globalni podaci još nisu dostupni za
2020. godinu, ali čini se da je trend porasta koncentracija
nepromijenjen, saopćio je WMO, pozivajući se na početna očitavanja sa
svojih stanica na Tasmaniji i Havajima.
Kao i druga naučna
tijela, WMO je očekivao smanjenje globalnih emisija ugljika ove godine
zbog mjera protiv COVID-19, a preliminarni pad je između 4,2-7,5 posto.
Takav
pad ne bi doveo do pada atmosferskog ugljikovog dioksida, već bi
privremeno usporio brzinu rasta na skali koja spada u normalne
varijacije, navodi se.
(Vijesti.ba / FENA)