EU je izbacila jedinu lijepu stvar koju je planirala da kaže o Rusiji u svom strateškom dokumentu za odbranu i sigurnost.
Prema nacrtu Strateškog
kompasa iz novembra, EU je planirala da kaže da “mnogi zajednički
interesi i zajednička kultura zapravo povezuju EU i Rusiju. Zato EU
strategija ima za cilj da angažuje Rusiju u nekim specifičnim
pitanjima”.
Međutim, početkom januara, u posljednjoj verziji teksta u koju je imao uvid EUobserver, te “tople” riječi su izbrisane.
“EU ostaje posvećena ujedinjenom, dugoročnom i strateškom evropskom pristupu (prema Rusiji)”, navodi se umjesto toga.
Kako
je rekao francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian poslije
sastanka sa kolegama u Brestu 14. januara, Strateški kompas će, kada
bude konačno usaglašen u martu, podržati EU pristup odbrani za narednu
deceniju.
Strateški kompas je strategija kojom se definišu veće ambicije EU u odbrani i sigurnosti i predlažu konkretne mjere u tom cilju.
–
Rusija želi da se vrati u vrijeme kada EU nije postojala i kada je
Evropa bila u sferi uticaja velikih sila – rekao je šef evropske
diplomatije Josep Borrell.
Ministri su razgovarali o odnosima s
Moskvom koji su se pogoršali u posljednja dva mjeseca zbog jačanja
ruskih snaga oko Ukrajine i sve agresivnije ruske retorike.
I Borrell i Le Drian su upozorili na “obimne” sankcije EU i SAD protiv Rusije ako ponovo napadne svog susjeda.
Borrell
je također ukazao na Rusiju zbog cyber napada na sajt ukrajinske Vlade.
Kako je rekao, nema čvrstih “dokaza” da je to djelo Rusije ali, dodao
je, “mogu da zamislim s određenom vjerovatnoćom odakle je (napad)
došao”.
U novom nacrtu Strateškog kompasa govori se i o
“dekonstrukciji sigurnosne arhitekture u Evropi naslijeđene iz Hladnog
rata, od Ugovora o konvencionalnim snagama u Evropi, do Ugovora o
otvorenom nebu i Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa”.
Također
se izražavaju nove bojazni od “hibridnih taktika, poput cyber napada i
dezinformacija, direktnog miješanja u izbore i političke procese,
ekonomske prinude i instrumentalizacije neregularnih migracionih tokova”
ruskog tipa.
Dodaje se da su zemlje poput Gruzije i Ukrajine
suočene s “neprihateljskim miješanjem Rusije i širokom upotrebom
hibridnih taktika koje im ugrožavaju stabilnost i demokratske procese i
direktno utiču na njihovu sigurnost”.
U novom nacrtu se također ukazuje na “sve veće prisustvo strateških konkurenata” (EU) u Africi.
Le
Drian je također rekao da je važno što će njemačka ministrica vanjskih
poslova Annalena Baerbock danas i sutra posjetiti Kijev i Moskvu.
Dio
teksta u središtu Strateškog kompasa – o osnivanju novih EU vojnih
snaga za brze intervencije, nije promijenjen. Međutim, posljednja
verzija teksta sadrži nova upozorenja na Kinu.
“Rusija i Kina
šire svoje nuklearne arsenale i razvijaju nove sisteme naoružanja”,
dodaje se. Navodi se da Kina značajno razvija svoju vojsku s ciljem da
do 2049. ima tehnološki najnaprednije oružane snage.
U novom nacrtu također šire piše o borbi protiv terorizma, što je poseban prioritet francuskog predsjedavanja EU.
Međutim,
piše EUobserver, pominju sa samo džihadističke grupe, iako su grupe
krajnje desnice izvršile više napada u Evropi u posljednje vrijeme od
islamista.
Promjene u novom nacrtu uključuju i skraćenje roka za novi kapacitet EU za analizu obavještajnih podataka na 2023. sa 2025.
Navodi
se i da je “ključni interes” potreba da se “podrži Bosna i Hercegovina
kao jedinstvena, ujedinjena i suverena zemlja”, s obzirom na rastuće
prijetnje otcjepljenjem od strane srpskog entiteta.
Također se
navodi da će Iran vjerovatno i dalje biti značajan izvor nestabilnosti u
regionu, kao i da EU treba da “poveća investicije u mir i stabilnost na
Bliskom istoku i u Persijskom zalivu”.
(Vijesti.ba / Danas.rs)