Određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor u BiH koja se sada nalazi u začaranom krugu.
Za ovakvo stanje krivi
su politički lideri koji koriste ovo stanje za ostvarivanje vlastitih
ciljeva, dok Mađarska daje podršku “korumpiranom lideru Miloradu Dodiku
koji zloupotrebljava moć u RS”.
Ovo su neki od zaključaka rasprave koja je održana u Komitetu za vanjske poslove Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.
Baronesa
Arminka Helić upozorila je kako “određeni ciljevi koji nisu ostvareni
1990-ih sada zauzimaju svoj prostor” te da se na isti način “nastoji
ostvariti nezavisnost od BiH, odnosno dodatni konfederalni sporazum sa
Srbijom”. Istakla je kako smatra da su “domaći političari pokretači
krize u BiH”.
“Dodik želi djelovati bez ikakvih posljedica po autokratsku vladavinu”
Majda
Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu,
kazala je kako “nestabilnost u BiH dolazi od političkih lidera, a ne
građana, koji imaju svoj politički cilj”.
“Navest ću samo
mišljenje iz 2019. godine kada su građani trebali reći šta je najveća
prijetnja. Njih 32 posto kazalo je da je to organizovani kriminal, a tek
17 posto etnički sukobi. Politički lideri donose odluke da jačaju
etničke podjele i donose te odluke prethodnih 15 godina. Cilj je da se
BiH održi disfunkcionalnom i da to bude okruženje bez posljedica. Dodik
želi djelovati unutar RS i BiH bez ikakvih posljedica po autokratsku
vladavinu, a da ne govorim o blokada institucija”, kazala je Ruge.
Smatra da je problem i Ustav ovakava kakav jeste jer ne osigurava poticaj za saradnju i mira već zadovoljavanje potreba grupa.
“Provodi se politički cilj da se grupe drže odvojeno”, dodala je.
Arnaut: BiH je u začaranom krugu, sankcije se trebaju proširiti
Poslanik
u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut, istakao je kako se BiH nalazi
u začaranom krugu zbog korupcije koja se koristi da ometa razvoj.
Naglasio je kako je potrebno proširiti sankcije.
“Koruptivni
politički lideri zloupotrebljavaju etničke priče za svoja koruptivna
djelovanja. Neki su bili malo direktniji u svom pristupu dok g. Dodik je
najodgovorniji za ovu situaciju. Doveo je do novog nivoa da je došlo do
nestabilnosti zemlje. On je zaustavio djelovanje u parlamentu i to se
nastavlja čekajući se novi izbori u oktobru. Mnogi su to uvidjeli kao
problem i sada molim da se posvete nama. Pogledajte sankcije SAD. One se
trebaju sada odnositi i na druge aktere, ali i da veći broj zemalja
nametne sankcije. To bi trebale učini Velika Britanija i EU. Ali
Dejtonski sporazum je zaista pomalo omogućio ovakav sistem da država
bude nefunkcionalna i na kraju da se obeshrabre građani da se ne govori o
politikama vladavine prava i ekonomiji. Da bi se obi procesi zaustavili
potrebno je iskoristiti prilike koje imamo od Evropskog suda čime se
neće jačati etnoteritorijalni principi”, naveo ja Arnaut.
“BiH je 2006. godine bila dijete razvoja, sada imamo nestabilno okruženje”
Govoreći
u uplitanjima “stranih elemenata”, baronesa Helić je kazala kako je BiH
pod pritiskom regiona i da se upliću susjedne zemlje.
“U
proteklih 10 godina BiH je postala interesantna tema za zemlje poput
Kine, a naročito Rusije. Godine 2014. ministar Lavrov je bio u posjeti
regionu, Srbiji ponajviše, sedam puta. I predsjednik Putin i premijer su
imali još tri posjete Srbiji, a BiH je postala tema od interesa jer se
lako može držati u ovoj zoni sumraka i nestabilnosti. Ali, sve to može i
dalje da se pogorša, može se lako igrati s ovom zemljom. Dvije zemlje
koje su u regionu, naročito Srbija, pokazale interese za BiH, je dovelo
do interesantnih nivoa (ne)sigurnosti u Banjaluci i manjem entitetu RS
jer oni podržavaju secesiju kao političko sredstvo. Kada govorimo o
širem regionu, imamo Rusiju koja daje sredstva da prijeti BiH, koja
ometa proces euroatlantskih integracija, a ambasadori kažu da Rusija
smatra BiH bližom NATO i to može biti prijetnja. Ono što je iznenađenje,
to je sad Mađarska koja je postala partner u ovoj destabilizaciji BiH
jer podržavaju secesioniste isto kao Slovenija i neki dijelovi
Hrvatske”, kazala je Helić.
Podsjetila je kako je BiH 2006. godine bila “dijete razvoja nakon sukoba”, a da sada imamo nestabilno okruženje.
“Mađarska, Hrvatska i Rusija mogu blokirati pozitivne procese”
Roge
je navela kako Mađarska, Hrvatska i Rusija koriste svoje moći u EU,
odnosno Vijeću sigurnosti, i mogu ih koristiti s ciljem blokiranja
određenih procesa u BiH. Upozorila je da bi to mogle učiniti ako bi se
odlučili za nametanje sankcija koje su već dva puta nametnute Dodiku.
“Mađarska
je zaista pokazala da želi biti partner sličnim liderima na Zapadnom
Balkanu. Prvo je to bio azil bivšem premijeru Sjeverne Makedonije
Gruevskom koji je htio izbjeći suđenje. Ista solidarnost pružena je
Miloradu Dodiku. To je korumpirani lider koji zloupotrebljava moć u RS.
Orban kada je bio u posjeti, nakon što je NSRS usvojila zaključke o
oprenosu nadležnosti i napravila protustavne korake, on je podržao
Dodika otvoreno i obećao ekonomska ulaganja. I javno je rekao da će
Mađarska blokirati bilo kakav napor sankcioniranja Dodika na nivou EU. U
BiH komesar Varhelyi je razvodnio tu priču EU, on je prema medijskom
izvještavanju imao sličnu ulogu prilikom posjete BiH, a Dodik je
koristio Orbana”, kazala je Roge.
Istakla je kako “Hrvatska nije objektivni posmatrač niti nepristrani posrednik, kako se vrlo često voli predstavljati”.
Ona
je podcrtala da i Srbija i Hrvatska koriste taktiku u kojoj gdje
zvanično podržavaju suverenitet Bosne, ali u stvarnosti podržavaju svoju
lokalnu politiku za nacionalne sektore “koji nastoje dalje
fragmentirati Bosnu i etnicizirati sistem donošenja odluka.”
“I
mislim da je to kod Hrvatske najvidljivije po pitanju izborne reforme i
nastojanja da progura agendu sestrinske stranke HDZ u BiH,” rekla je
ona.
O spremnosti Hrvatske i Srbije da “sarađuju sa Rusijom”
Arnaut je upozorio kako su “aktivnosti Rusije u porastu”.
“Cilj
Rusije je svakako spriječiti daljne integracije u NATO i EU ili
preokrenuti takve procese tamo gdje se već odvijaju, poput Makedonije i
Crne Gore,” izjavio je on.
Ocjenio je da, iako je uticaj Rusije
“najzloćudniji”, pažnju treba obratiti i na druge zemlje koje ne
propagiraju unapređenje vladavine prava i zapadnih vrijednosti.
“Zabrinut
sam zbog sve većih napora Kine u pravcu širenja svog ekonomskog uticaja
u bosanskom sektoru energetike, telekomunikacija i infrastrukture.
Zapad bi trebao ulagati u one političke snage u BiH koje nisu spremne da
kontrolu nad ovakvim strateškim resursima, strateškim oblastima ostave
kompanijama iz zemalja koje ne dijele zapadne vrijednosti, kao i one
koje su posvećene implementaciji evropskih standarda u pogledu
sigurnosti, okoliša, zaštita rada i slično”, podcrtao je.
Također je rekao da treba uzeti u obzir i uticaj regionalnih aktera, posebno Srbije i Hrvatske.
“Njihova
spremnost da rade sa Rusijom, posebno u slučaju Hrvatske koja je
članica EU i NATO-a, na održavanju i jačanju etnoteritorijalnih
aranžmana u Bosni je zaista nesavjesna,” rekao je, te dodao da
prijedlozi zvaničnika Srbije i Hrvatske da zajedno sa predsjednikom
Turske budu posrednici između etničkih grupa u BiH “ne služe samo
dodatnom slabljenju institucija BiH, već su i pokušaj da se Bošnjacima
nametne odnos sa Turskom koji ne postoji.”
Pojačavanje snaga NATO-a i EUFOR-a
Roge je dodala kako treba pojačati prisustvo NATO i EUFOR snaga u BiH, ali dobro utvrditi šta trebaju da rade i kako.
“Moramo
imati različite scenarije. Jedan od njih je scenario gdje Dodik možda
odluči da policijske agencije BiH više nisu dobrodošle na teritorij RS.
On potkopava mehanizme izvršenja institucija BiH. Ono što je nekadašnji
visoki predstavnik Paddy Ashdow radio, imao je na raspolaganju 32.000
vojnika i to je bio period najbolje saradnje. Ali moramo znati tačno šta
trebaju raditi”, rekla je Roge.
Arnaut je potvrdio kako je
potrebno pojačati NATO snage u BiH navodeći da bi jedna od lokacija za
to trebalo biti Brčko distrikt zbog položaja.
“Nema nikakvih
smetnji za povećanje NATO snage jer je sjedište NATO-a u Sarajevu u
skladu s odlukama Vijeća sigurnosti, ali zapadne zemlje moraju biti
jedinstvene. Mandat EUFOR-a je produžen na 20 mjeseci i Rusija nije bila
sretna zbog tog produžetka. Ali nije to snaga koja može odvratiti
nekoga od nečega. U slučaju ruskog veta na nastavak misije ALTHEA moramo
biti spremni”, kazao je Aranut.
“Sankcije su djelotvorne”
Roge
kaže kako oni ,koji su potencijalni predmet sankcija, ulažu napore da
mobilišu saradnike poput Hrvatske i Mađarske kako bi se blokirale.
“Da
nisu bile djelotvorne, Dodik ne bi ulagao taj politički kapital da
pozove svoje saveznike da to blokiraju u Briselu i ne bi lobirao u
Washingtonu kao što to radi prethodnih godina. Sankcije, ako su dobro
koordinisane, oslabit će političke aktere koji ugrožavaju državu, hrane
nasilje i podjele. UK i saveznici moraju bliže pratiti ne samo sankcije,
o čemu se razmišlja, već da se pažljivo prati kako ove političke
stranke kontrolišu državna preduzeća i zapošljavanje. Strateške sankcije
moraju biti usmjerene na političare, ali i na strateška državna
preduzeća i kćerke preduzeća jer na taj način neće imati sredstva.
Izuzetno je važno razmisliti baviti se obrazovanjem i medijima jer
političari svoje poruke upravo guraju kroz ove sektore. Dvadeset i pet
godina nakon Dejtona, veliki broj generacije je prošao kroz ovaj
obrazovni sistem. Djeca vide entitet RS kao strani teritorij. Imam
prijatelje u Banjaluci djeca kažu ‘išli smo u inostranstvu’, a bili su u
Tuzli. Na tome se mora raditi”, kazala je Roge.
“Sigurnosno pitanje”
Helić
je upozorila kako ovo više “nije pitanje stabilnosti već sigurnosno
pitanje” ovo nije problem stabilnosti ovo je sigurnosno pitanje.
“Ne
smijemo zaboraviti ono što drže građane taoci korumpiranih lidera. Sve
dok možete reći ‘štiti ću vas od nekoga inače će uraditi ono/ovo’, imate
moć. Ako im se ukine ta opcija i nametnu sankcije, onda se mogu dovesti
mladi nekorumpirani lideri”, kazala je Helić.
Aranut je na kraju
upozorio kako bi se, eventualna nestabilnost u BiH i sukobi, mogli
preliti na cijeli region, čemu smo svi bili svjedoci 1990-ih godina, te
da je zbog toga potrebno djelovati.
(Vijesti.ba / N1)