Bivši general vojske bosanskih Srba Radislav Krstić prihvatio je osobnu odgovornost za ratne zločine počinjene u Srebrenici …
… i na temelju toga
zatražio od predsjednika Mehanizama za međunarodne kaznene sudove (MICT)
da mu odobri skraćenje kazne od 35 godina zatvora koju mu je 2004.
godine izrekao Haaški tribunal.
Krstić je u travnju poslao pismo
predsjedniku MICT-a sucu Carmelu Agiusu tražeći da mu odobri
prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Poljskoj jer je u ožujku
odslužio dvije trećine kazne.
U preslici rukom pisanog pisma što
ju je u utorak objavio sarajevski portal Faktor, Krstić koji je 1995.
godine bio zapovjednik tzv. Drinskog korpusa vojske bosanskih Srba sucu
Agiusu piše kako je u zatvorskim godinama “shvatio i prihvatio svoju
odgovornost” za patnju i smrt žrtava genocida u Srebrenici.
Nakon
što su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u srpnju 1995.
godine osvojili enklavu pod zaštitom UN-a, ubili su više od sedam tisuća
Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka što je ICTY u nizu presuda
označio kao zločin genocida.
Samu riječ genocid koja je je
izrijekom navedena u presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu
Jugoslaviju (ICTY) Krstić u pismu ne spominje, no navodi kako snosi
osobnu odgovornost za “strašne zločine koji su počinjeni tijekom i nakon
pada Srebrenice”.
Krstić je tada imao ulogu najbližeg suradnika
bivšeg vojnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića koji je
zbog ratnih zločina, uključujući tu i genocid u Srebrenici, osuđen na
doživotni zatvor. Tijekom suđenja u Den Haagu jedan od dokaza njegove
krivnje bila je snimka telefonskog razgovora u kojemu Krstić jednom od
svojih podređenih daje uputu da ne smije ostaviti živog niti jednog
zarobljenog Bošnjaka.
“Riječi ne mogu izraziti bolno kajanje koje
osjećam svaki dan zbog svojih postupaka”, napisao je Krstić
izražavajući želju da mu Agius dopusti da ostatak života provede s
obitelji u Beogradu i pri tom javno ne istupa niti veliča sebe ili druge
osuđene počinitelje ratnih zločina.
Sve osobe koje je ICTY
osudio na ratne zločine ranije su gotovo po automatizmu dobile mogućnost
puštanja na slobodu nakon dvije trećine odslužene kazne, no sadašnji
predsjednik MICT-ja tu je praksu praktično ukinuo i restriktivno
razmatra sve takve zahtjeve.
(Vijesti.ba / Hina)