RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Ruskog predsjednika traži Međunarodni kazneni sud u Haagu. Temelji za to postavljeni su osnivanjem posebnih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Odjednom se pojavio: Ratko Mladić pred sudom u Haagu u ljeto 2011. nakon više od desetljeća bijega. Bivši general vojske Republike Srpske kasnije je proglašen krivim i odgovornim za opsadu Sarajeva i za genocid u Srebrenici tokom kojeg je ubijeno više od 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca u julu 1995. godine.
Tribunal je osnovan prije 30 godina Rezolucijom UN-a 827 od 25. maja 1992. Posljednji kazneni postupak završen je 2017. godine. Osuđena su 84 od 161 optuženika, uključujući i Mladića.
Od male dvorane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dijelilo ga je samo neprobojno staklo. Svaki njegov pokret su promatrale članice Udruženja Žena Srebrenice, čije su muževe i sinove ubili Mladićevi vojnici Vojske Republike Srpske.
One i ostali rođaci žrtava stalno su dolazili u Haag: bilo zbog suđenja Mladiću ili bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ili bivšem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću, kojem je suđeno od 2002. do smrti 2006. godine.
Žrtve i zločinci u sudnici
Susret žrtava, u prostoriji za posjetitelje ili kao svjedoka u sudnici, s navodnim počiniteljima bio je u središtu pravnog procesuiranja zločina počinjenih u ratovima tokom raspada bivše Jugoslavije od 1991. do 1995. godine. “Bilo je pozitivno iznenađenje koliko je ljudi, na primjer žena i muškaraca, u slučaju silovanja i seksualnih delikata, bilo spremno dati precizne izjave u dalekom Den Haagu”, rekao je njemački odvjetnik i bivši sudija Haškog tribunala Wolfgang Schomburg za DW. “I vjerojatno je za one koji su mogli svjedočiti bilo olakšanje što su u tom trenutku mogli sudu pogledati u oči osumnjičenog počinitelja”, kaže on.
To se odnosi i na Međunarodni kazneni sud za Ruandu, koji je osnovan godinu dana kasnije i na kojem je osuđeno 62 počinitelja Hutu genocida nad Tutsijima. Između proljeća i ljeta 1994. u Ruandi je ubijeno do milijun ljudi.
Podloga za ICC
Wolfgang Schomburg bio je prvi njemački sudac na Međunarodnom krivičnom sudu za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji – ICTY. On je također sudio na sudu za zločine počinjene u Ruandi. U razgovoru za DW ističe važnost dva ad hoc suda, osnovana prije tri desetljeća koja su prethodila formiranju stalnog Međunarodnog kaznenog suda (ICC), čije je sjedište također u Haagu.
ICC je nedavno izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog sumnje na nezakonite otmice ukrajinske djece. “Sve što radi ICC ne bi bilo moguće bez preliminarnog rada ova dva suda”, kaže Schomburg. “Dva ad hoc suda su pokazala da je, uz političku volju, moguće pozvati na odgovornost najodgovornije, uključujući predsjednike i čelnike države ili regije”, dodaje Schomburg.
“Putin međunarodno traženi ratni zločinac”
To se odnosi i na ruskog predsjednika Putina, rekao je Schomburg. “Čini se da su dokazi, koji se odnose na otmicu djece, jaki.” No, njemački odvjetnik ide još dalje: “Vidim brojne dokaze, temeljene na javnim izjavama s kojima smo svi upoznati, o pitanju mogu li odgovorni u Rusiji odgovarati za genocid, odnosno za uništavanje Ukrajine i mogu li se njihovi zločini tretirati kao zločini protiv čovječnosti”, kaže Schomburg i dodaje: “Ruski agresorski rat protiv Ukrajine odnosi se na uništavanje političke ili etničke skupine i uništavanje cijelog naroda ili cijele nacije”. Zato on smatra da osnova za procesuiranje zločina genocida i zločina protiv čovječnosti postoji – od početka ruskog agresorskog rata 24. februara 2022.
Schomburg vjeruje da nalog za hapšenje, koji je izdao glavni tužitelj ICC-a, Britanac Karim Khan, već ima učinka: “On funkcionira već i time što Putin od tada skoro da nije napustio zemlju i pojavljivao se samo virtualno, bez obzira na mnoge izjave iz Moskve da nalog za hapšenje ne znači ništa i da oni sada rade na nalozima za hapšenje Kahna i sudaca koji su izdali nalog za Putinovo hapšenje.” Schomburg također kaže kako “na temelju naloga za hapšenje, koji su izdali neovisni suci globalne zajednice, svako sada može slobodno reći da je gospodin Putin međunarodno traženi ratni zločinac”, kaže bivši njemački sudija Haškog tribunala.
Ukrajina: Spor oko nadležnosti
U intervjuu za DW, Schomburg podržava ICC. To se čini nužnim jer je politički vrlo kontroverzno treba li ovaj kazneni sud preuzeti pravno procesuiranje ruskog rata protiv Ukrajine. Do danas SAD nisu potpisale osnivačku povelju suda, baš kao ni Rusija.
Ministrica pravosuđa Latvije Inese Lībiņa-Egnere jedna je od kritičarki ICC-a. Ona poziva na osnivanje posebnog suda za Ukrajinu bez sudjelovanja međunarodnih odvjetnika u Haagu. “Sada smo na tački, kada svi razumiju da nam je takv sud potreban”, rekla je Lībiņa-Egnere za DW. “Više sam nego uvjerena da ćemo doći do ovog rezultata”, kaže ona.
Problem je slijedeći: međunarodna podrška ICC-u je slaba. Pogotovo, kada je riječ o najvažnijoj optužbi protiv ruskog vodstva koja se odnosi na agresorski rat protiv Ukrajine koji je protivan međunarodnom pravu. Jer “od 130 država članica ICC-a samo je otprilike 45 ratificiralo proširenje članka 8bis, koji se odnosi na kazneno djela zločina agresije”, kaže njemački zastupnik u Bundestagu Boris Mijatović. I to također zbog SAD-a: Washington je uvijek odbacivao nadležnost suda – inače bi se o ratu protiv Iraka 2003. moglo djelovati u Haagu. Mijatović se zalaže za promjenu tzv. Rimskog statuta koji regulira rad ICC-a. “Trebali bismo ponovno prilagoditi međunarodno kazneno pravo tako da je dovoljno da napadnuta država bude članica Rimskog statuta, a ne i napadač”, kaže on.
Rukovodstvo Moskve na sudu
Njemački stručnjak za međunarodno pravo Wolfgang Schomburg smatra da se raspravama o ukrajinskom sudu “stavljaju prepreke na put ICC-u”. No, on je uvjeren u nadležnost stalnog Međunarodnog kaznenog suda u Hagu (ICC). Već i zbog toga što zemlje globalnog juga, od kojih mnoge podržavaju ICC, ne žele financirati posebni sud, kaže Schomburg. On kaže da vjeruje da će Putin ili ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jednog dana biti isporučeni u Haag. “To će se dogoditi kao i s drugim čelnicima koje smo izveli na odgovornost pred Međunarodni sud za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i pred Sud za zločine počinjene u Ruandi”, kaže Schomburg: “I oni će završiti na sudu.”, kako piše DW.
(Vijesti.ba)
