Odobrena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH za period 2015.-2019.

Predstavnički dom Federalnog parlamenta okončao je danas vanredno zasjedanje, na kojem je sa 51 glasom za, 15 suzdržanih i tri protiv odobrena predložena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH za period 2015.-2019. godine.

Posebnim zaključkom Vlada FBiH je obavezana da ovu strategiju dostavi svim znanstvenim i istraživačkim institucijama u oblasti poljoprivrede, kantonalnim ministarstvima poljoprivrede, nevladinim organizacijama, Savezu općina i gradova FBiH i poljoprivrednim udruženjima da bi do 1. oktobra dostavili primjedbe, sugestije, mišljenja i prijedloge resornom ministarstvu.

Predstavnički dom obavezao je Vladu i da do 31. decembra u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog izmjena i dopuna predložene strategije.

Usvojen je zaključak Klubova poslanika SDA, Demokratske fronte i koalicije HDZBiH, HSS, HKDUBiH, HSP dr. Ante Starčević HSP Herceg-Bosne, kojim se zadužuje Ured za reviziju institucija u FBiH da u skladu sa članom 18. Zakona o reviziji institucija u FBiH izvrši specijalnu reviziju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključno s 31. martom tekuće godine.

Poslanici su usvojili zaključak Kluba poslanika Demokratske fronte da se najkasnije do 31. decembra uspostavi jedinstveni poljoprivredni informacioni servis radi transparentnosti i nadzora razvoja poljoprivrednog sektora.

Ovim zaključkom se zahtijeva usklađivanje kantonalnih strategija sa predviđenom srednjoročnom strategijom te kvartalno izvještavanje Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma o monitoringu na način pripreme unificiranog obrasca na osnovu kojeg će se pratiti realizacija.

Predloženu strategiju srednjoročnog razvoja poljoprivrede za period 2015.-2019. godina poslanicima je danas obrazložio Pejo Janjić iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Izjavio je da ona treba da donese značajne plodove ako je odobri Parlament i ako bude pravilno primijenjena.

Janjić je sa stručnjacima s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i inozemnim ekspertima bio direktno uključen u izradu strategije čiji je predlagač Parlamentu resorno ministarstvo, odnosno Federalna vlada.

Naglasio je da predložena strategija vodi stvaranju uvjeta koji će omogućiti da poljoprivreda u FBiH uspješno odgovori procesima globalizacije tržišta i pridruživanja BiH Evropskoj uniji.

– U izradi strategije za predstojeći petogodišnji period bila je uključena struka, a ne politika. Ovo je „strategija preokreta“, koja se temelji na tri stuba. Prvi stub je tržišno-cjenovna politika koja se realizira kroz tržišne intervencije i direktna plaćanja u proizvodnji, ali ovog puta „po grlu i hektaru“, s obaveznom kontrolom na terenu jačom nego dosad – istakao je Janjić.

Drugi stub, kako kaže, predstavlja strukturne mjere i realizira se kroz program ruralnog razvoja koji će ubrzo biti u parlamentarnoj proceduri. Bit ovih mjera je podrška ulaganjima u poljoprivredna gazdinstva, objekte, opremu i mehanizaciju te druge investicije u funkciji rasta kvaliteta i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda.

Treći stub podrazumijeva opće usluge, koje trebaju stvoriti pogodan ambijent za održavanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz mjere zaštite zdravlja biljaka i životinja, sigurnost hrane, savjetodavne usluge, zdravstveno i mirovinsko osiguranje poljoprivrednika i druge mjere.

Dosadašnja poljoprivredna politika bila je, kaže Janjić, bazirana gotovo isključivo na budžetskim izdvajanjima za direkta plaćanja za proizvodnju, koji su često kasnila i nisu bila odgovarajuće raspoređena.

– Novi pristup koji nudi strategija zasniva se na snažnom rastu ulaganja u mjere ruralnog razvoja koje primarno čini podrška investicijama u novu tehnologiju proizvodnje i doradu, tako da ove mjere na kraju implementacije strategije postaju dominantan stub poljoprivredne politike. Za financiranje ovih mjera Vlada mora osigurati kreditna zaduženja od 21 milion KM 2016. do 46 miliona KM 2019., što ne bi trebalo biti problem budući da Evropska investicijska banka već podržava slične programe u Turskoj ali i zemljama regiona – rekao je Janjić.

Strategija ove vrste ne može se primjenjivati ako je Vladi ne odobre oba doma Federalnog parlamenta pa će je 8. juna razmotriti i Dom naroda.

(Fena)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*