Zemlje regiona u Beču očekuju 1,5 milijardi eura podrške

Infrastrukturni projekti, otvaranje radnih mjesta i ekonomska saradnja biće glavne teme bečke konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak, 27. avgusta, od koje zvaničnici u regiji s pravom očekuju mnogo.

Čak 1,5 milijardi eura planirana je podrška državama regije u naredne tri godine, ali, s druge strane, zvanični Brisel jasno očekuje nastavak reformi i kvalitetnu pripremu projekata koje EU namjerava da finansira iz svojih fondova.

Istovremeno, kako je to potvrđeno “Nezavisnim”, predstavnici nevladinog sektora iz regije, koji su također pozvani na konferenciju od strane domaćina, predložiće više modela poboljšanja saradnje među državama zapadnog Balkana. Interesantno je da će se u fokusu naći i mogućnost promoviranja modela sličnog nordijskom, što bi bio zanimljiv korak ka ekonomskom i političkom povezivanju regije, no istovremeno bi, nesumnjivo, izazvao i veliki otpor jugoskeptika.

Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH, bečku konferenciju, kako kaže, vidi kao nastavak pozitivnih trendova.

“Nakon berlinske konferencije 2014. imali smo britansko-njemačku inicijativu, koja je dovela do jako pozitivnih stvari, između ostalog i do aktiviranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ovo je nastavak tih trendova, a fokus će biti na razvoju infrastrukture i povezivanju regiona”, rekao je Ivanić.

Igor Crnadak, šef bh. diplomatije, iznio je podatak da države regije na bečkoj konferenciji mogu računati na čak 1,5 milijardi eura podrške u naredne tri godine za budžete te projekte iz oblasti infrastrukture i energetike.

On navodi da se na bečkoj konferenciji ne završava priča o finansijskoj podršci BiH, već zapravo tek počinje i da će sve zavisiti od kvalitetno pripremljenih projekata i reformi.

“BiH je zajedno s Evropskom komisijom ranije definisala projekte s kojima ulazi u regionalno povezivanje. U međuvremenu su dostavljeni projekti za mostove u Gradišci i Svilaju, a jedan od projekata biće i pruga Beograd – Sarajevo, tako da će i to biti jedna od važnih tema za nas”, kazao je Crnadak.

Kako saznajemo, u Beču bi trebalo da bude predstavljen i projekat gradnje dalekovoda snage 400 kilovati, koji bi povezao Crnu, Goru, BiH i Srbiju.

Planirani početak njegove gradnje je 2017. godina, a vrijednost dalakovoda samo ne teeritoriji Srbije trebalo bi da iznosi oko 48 miliona eura, od čega bi se polovina sredstava slila u vidu donacija EU.

Važnu ulogu u Beču odigraće i nevladin sektor iz regije, koji će na konferenciji utjeloviti predstavnici Igmanske inicijative, Saša Popov i Branko Lukavac.

Vehid Šehić, član ove nevladine organizacije i predsjednik Foruma građana Tuzle, kaže da će Popov i Lukavac govoriti i o neophodnosti suočavanja s prošlosti, “kako bismo istinski razumjeli jedni druge”.

“Predložićemo i jednu vrstu saradnje po uzoru na nordijski model, koji se pokazao jako uspješnim. Jedan od segmenata te saradnje bio bi zajedničko diplomatsko predstavljanje, kao i zajednički nastup kompanija”, ističe Šehić te zaključuje da države regije imaju i prednosti za promoviranje takvog modela, kakve su gotovo isti jezik ili jedan ekonomski prostor.

Inače, kako je najavljeno, konferenciji će, osim njemačke kancelarke Angele Merkel, kao domaćina, prisustvovati i Fransoa Oland, predsjednik Francuske, te Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, a biće održana na nivou premijera država te ministara vanjskih poslova i ekonomije.