Dvanaesta godišnjica smrti Alije Izetbegovića

Prije 12 godina umro je prvi predsjednik samostalne Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

Alija Izetbegović jedan je od najznačajnijih političara u modernoj povijesti BiH. Učestvovao je u ključnim političkim odlukama za BiH 1990-ih godina. U jednom od posljednjih intervjua koje je dao, Izetbegović je u šali rekao kako mu se nekada čini da mu se život odužio. U svakom slučaju imao je život pun turbulencija i dinamike.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, u porodici zemljoradnika koji su se 1868. iz Beograda preselili u taj grad. Godine 1928. njegova porodica doseljava u Sarajevo. Zanimljivo je da se negdje u petnaestoj godini, pod utjecajem ateističke i komunističke literature, Izetbegović počeo kolebati u vjeri. Pred početak Drugog svjetskog rata Jugoslavija je imala jaku komunističku propagandu, što je jednim dijelom bila reakcija na fašizam, koji se upravo nalazio u svom najcrnjem periodu.

Pod sumnjom da je imao udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani, 1946. je uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Nakon izlaska iz zatvora počinje studirati poljoprivredu, a od 1954. godine nastavlja studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu, koji završava u roku od dvije godine.

Nakon završavanja studija radi kao pravni savjetnik za više jugoslavenskih firmi, a 1970. godine piše Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. Upravo ta studija bit će često uzimana kao dokaz o Izetbegovićevoj političkoj naklonjenosti islamskom fundamentalizmu.

Zbog Islamske deklaracije, na političkom procesu 1983. godine optužen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i osuđen na 14 godina zatvora. Ipak, Izetbegović nije odslužio čitavu kaznu pa je 1988. godine oslobođen, nakon čega se okreće aktivnoj političkoj karijeri.

Godine 1990. Izetbegović s Fikretom Abdićem, Adilom Zulfikarpašićem i nekolicinom političara osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Na izborima 1990. godine za skupštinu SR BiH na izborima za člana sedmočlanog predsjedništva SR BiH, Stranka demokratske akcije osvaja 35,85 posto i time najveći broj glasova. Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto predsjednika Predsjedništva SR BiH Izetbegoviću.

Tokom rata od 1992. do 1995. godine Izetbegović je pokušavao održati dobre veze i s Istokom i sa Zapadom. Bio je izuzetno cijenjen u političkim krugovima kao primjer tolerantnog i mudrog političara, primjer modernog demokrate.

Ipak, i danas su stavovi o političkom djelovanju Alije Izetbegovića podijeljeni, ali njegovo iskustvo i priznatost u svijetu dokazuju njegovu vrijednost. Stranku demokratske akcije (SDA) nakon njegove smrti predvodio je Sulejman Tihić, a danas je na čelu SDA Alijin sin Bakir Izetbegović. Odluku o povlačenju iz političkog života donio je 2000. godine. Tri godine poslije, 19. oktobra, Alija Izetbegović je umro, a sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

(Klix.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*