Izložba kao upozorenje na problem krijumčarenja umjetničkim djelima

Izložena je i inventarna knjiga (glavna knjiga u koju se unose podaci o umjetničkim djelima). U toj knjizi trebalo je da se nađu podaci o oko 1.400 umjetničkih djela, a zatečene su tek korice koje su i izložene.

Dženan Jusufović iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama jutros je kazao da je, u namjeri da se doprinese rješavanju problema krijumčarenja umjetničkim djelima, taj centar surađivao s tužilaštvima TK i KS o određenim predmetima, a radit će i određene vrste edukacija za sudije i tužioce.

“Prije desetak dana anonimno su vraćena 44 djela slikara Božidara Jakca u Ambasadu BiH u Beogradu. To je pokazatelj da se nije najpametnije baviti krijumčarenjem umjetničkih djela i da se i u BiH neke stvari mijenjaju – kazao je.

Predsjednik ULUBiH Admir Mujkić kaže da se, od država bivše Jugoslavije, s problemom krijumčarenja umjetničkim djelima suočavaju još Srbija i Hrvatska, te Crna Gora u manjoj mjeri. Vjeruje da će se uskoro i u BiH ozbiljnije krenuti s rješavanjem tog problema i nada da će za nekoliko godina i svaki granični prijelaz imati neku vrstu sveski sa zavedenim nestalim umjetničkim radovima.

Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović na otvaranju je ukazao na to šta znači doći u galeriju, a vidjeli prazne ramove ili tek fotografije nestalih djela.

“To je jedna od mnogih postratnih priča u BiH. Ne želimo prepustiti tu priču stihiji, nego što je moguće organiziranije pristupiti potrazi za tim djelima. Animirali smo i resorno državno ministarstvo i policijske organe, nestala djela su već i na web stranicama domaćih i međunarodnih policijskih organa”, naglasio je.

Ističe da se stvari sporo ali ipak sistemski rješavaju te precizira da to znači da će posjedovanje ukradenog djela sve manje imati smisla.

“Ako nemate podatke o njegovom porijeklu, umjetničko djelo na pravom tržištu ne vrijedi ništa. Može se samo držati u tajnosti, a oni koji se bave krijumčarenjem rade to da bi preprodali i zaradili novac”, kaže on.

Vjeruje da, s te strane, dolaze bolja vremena, uz opasku da posjetioci večeras iz galerijskih prostora odlaze s drugim osjećajem nego su to navikli.

Partner ove izložbe je Ambasada Francuske u BiH, a ambasadorica Claire Bodonyi istaknula je važnost zaštite umjetničkih djela i ponudila pomoć stručnjaka Francuske u borbi protiv krijumčarenja umjetničkih djela.

Izložba sadrži i jedan od tekstova Josipa Pejakovića, koji je bio ratni komandant jedinice koja je tokom rata čuvala umjetnine BiH. On je večeras kazao da je važno napomenuti i to šta je, zahvaljujući njima i onima koji su im pomagali, spašeno od umjetničkih djela. Kao jedno od najznačajnijih istaknuo je umjetničko djelo Sarajevsku hagadu.

Umjetnička galerija BiH prijavila je 1993. godine nestanak 51 umjetničkog djela, a prijava je obnovljena 2015. godine. Udruženje likovnih umjetnika BiH je periodu 1992.-1995. ostalo bez više od 1.500 značajnih umjetničkih djela iz zbirke likovne kolonije Počitelj.

Iz Međunarodne galerije portreta Tuzla nestalo je 45 umjetničkih djela, za koje se trenutno vodi proces pred nadležnim Općinskim sudom u Tuzli.

Šalim Obralić i Enver Muladbić, kao i niz drugih kolekcionara i umjetnika su također prijavili nestanak umjetničkih djela iz svojih privatnih kolekcija.