Bosna i Hercegovina mogla bi početkom iduće godine da podnese aplikaciju za članstvo u Jedinstvenom području plaćanja u evrima – SEPA. Ovo je za BHRT potvrđeno u Centralnoj banci BiH koja radi na izradi aplikacije za članstvo. Ispunjeno je 16 od 18 tehničkih uslova. Šta je još preostalo da ispunimo i šta SEPA konkretno donosi građanima i ekonomiji Bosne i Hercegovine?
SEPA – Jedinstveno područje plaćanja u evrima – 41 članica. Stub Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina ispunjava 16 od 18 tehničkih i regulatornih kriterijuma. Preostalo je dodatno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa regulativama Evropske unije.
“Većina preostalih zahtjeva će biti ispunjena kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive EU, kada se stiču preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje aplikacije za članstvo naše zemlje u SEPA područje bilo moguće najkasnije početkom iduće godine”, saopćili su iz Centralne banke BiH.
Brže i jeftinije novčane transakcije. Prekogranične transakcije biće jednako tarifirane kao unutar zemlje. Pravna i fizička lica u zemljama Zapadnog Balkana plaćaju šest puta veće provizije za prekogranične transakcije. To pokazuju istraživanja Svjetske banke.
“Trenutna situacija znači da je protok novca sporiji, troškovi takvih transakcija su značajni. Ulaskom Bosne i Hercegovine u SEPA ove transakcije će se izvršavati značajno brže. Dakle, likvidnost domaćih firmi će biti poboljšana”, navodi predsjednik Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.
Trenutno plaćanje putem SWIFT-a stvara velike troškove za privrednike. Svako smanjenje troškova u prekograničnomm poslovanju značajno je za privredu Bosne i Hercegovine, stav je privrednika.
“Ako pogledamo da su transakcije zavisno da li je T0, T1, T2 znale da budu 0,6% od ukupnog iznosa to je ipak značajan trošak koji je u mnogome uticao na visoke troškove za privredna društva”, ističe predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.
Sa zemljama SEPA područja Bosna i Hercegovina ima više od 80% uvozno-izvoznih aktivnosti. I većina bh. dijaspore, koja doznakama generiše oko 10% BDP-a, živi u ovom geografskom području.
“To bi Bosni i Hercegovini izuzetno pogodovalo kako našim građanima koji šalju novac, tako i građanima koji primaju taj novac. Zatim građanima koji generalno vrše transfere i kompanijama u oba smjera”, pojašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Ulaskom u Jedinstveno područje plaćanja u evrima postiže se dodatni korak ka članstvu u Evropskoj uniji. Istovremeno, stvara se bolja investiciona klima, povećanje formalnih novčanih tokova. Suzbija se siva ekonomija. Čekamo ispunjenje preostalih uslova.
