Uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama EU predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za bh. privredu u narednim godinama.
Izvoznici iz metalske i prerađivačke industrije već od 1. januara ulaze u režim dodatnih obaveza i troškova, i to izvoznici električne energije, željeza, cementa, gvožđa i još nekih proizvoda. Neusvajanjem regulative BiH će dovesti privredu u velike probleme.
BiH naplatu CO2 taksi od 1. januara 2026. godine dočekuje potpuno nespremno, je nije došlo do ključnih reformi na državnom nivou. Izvoznici, posebno iz metalske i prerađivačke industrije, ulaze u CBAM režim s višim troškovima i velikom neizvjesnošću, što direktno narušava konkurentnost bh. privrede na tržištu EU.
“Državni zakon o električnoj energiji je u proceduri u Predstavničkom domu BIH. Mi smo svoj dio posla završili, sada je na parlamentarcima da okončaju posao. S druge strane imamo Mapu puta koja je preduslov za izuzimanje BiH od primjene karbon takse, Federacija je to završila, međutim, RS je u februaru donijela zaključak da tu Mapu ne prihvata. Mi smo prije dva dana imali sastanak kod ministra Košarca, u pokušaju da dođemo do rješenja, da i RS prihvati Mapu puta ili da dođemo do zajedničkog rješenja. Mislim da ćemo to u narednim sedmicama uspjeti riješiti. Na kraju imamo državni Zakon o energiji i klimi, i on se mora delegirati iz Ministarstva vanjske trgovine”, kaže za Vijesti.ba ministar energetike FBiH Vedran Lakić.
Ova taksa je, ističe Lakić, vrlo opasna za domaću privredu.
“Ona će biti najveći udar na našu industriju u prethodnih desetak godina. I nadam se da ćemo svi donosioci odluka uzeti stvari u ruke i uraditi ovaj posao, a sve politike ostaviti sa strane. Mi bez izvoznika, koji su naše strateško opredjeljenje i oni koji pune budžete svih nivoa u BIH, moramo pokazati da brinemo o njima“, rekao je Lakić.
