Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo je do 23.05. zaprimio 21 prijavu obolijevanja od zarazne bolesti leptosprioze koje su potvrđene u laboratoriji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
“Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nam je danas dostavio informacije da je tokom posljednja 24 sata na Klinici za infektivne bolesti pregledano pet pacijenata sa kliničkom slikom koja upućuje na moguću infekciju leptospirozom, a koje nisu potvrđene. Dan prije toga je pregledano 13 pacijenata, od kojih su dva ostala na liječenju na Infektivnoj klinici Klinićkog centra”, navode iz Zavoda.
Informacije o eventualnom broju novooboljelih će objaviti sutra, kada će na stranici www.zzjzks.ba biti prikazana infografika kretanja epidemije, a koja će biti ažurirana nakon svih promjena.
Iz Ministarstva zdravstva KS navode da prate situaciju, a da sve relevantne informacije građani mogu pronaći na sajtovima Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva KS.
Leptospiroza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Leptospira, a prenosi se na ljude posredno preko kontaminirane vode, tla ili hrane. Glavni prenosioci su glodari, posebno pacovi, koji izlučuju bakterije urinom. Čovjek se zarazi kontaktom s kontaminiranim okruženjem, najčešće preko oštećene kože ili sluznica. Bolest je češća u tropskim krajevima i za vrijeme kišnih sezona, dok se u umjerenim područjima javlja sezonski. Ugrožene su osobe koje borave ili rade u vlažnim sredinama – poput poljoprivrednika, veterinara, kanalizacionih radnika, vojnika i ribara. Početni simptomi liče na gripu: visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i crvenilo očiju. U blagim slučajevima bolest prolazi spontano ili uz terapiju, dok teži oblici zahtijevaju bolničko liječenje.
Komplikacije uključuju meningitis, žuticu, zatajenje bubrega i krvarenja – teški oblik se naziva Weilov sindrom. Letalitet kod teških slučajeva prelazi 20%, dok ukupna smrtnost iznosi oko 1%. Historijski, bolest je poznata još od 19. vijeka, a naziv Weilova bolest potiče od njemačkog ljekara Adolfa Weila. Leptospiroza je kroz historiju bila uzrok lokalnih epidemija, naročito poslije poplava i u ratnim uslovima. Moderne preventivne mjere uključuju deratizaciju, dezinfekciju vode, higijenu okoline i nadzor nad slučajevima bolesti. Evropske zemlje primjenjuju „One Health“ pristup koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša.
Zaštita pojedinaca podrazumijeva:
– izbjegavanje kontakta sa stajaćom vodom i vlažnim tlom
– korištenje zaštitne opreme (čizme, rukavice) prilikom rada u rizičnim uslovima.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma i zaštitno ponašanje ključni su za sprečavanje širenja bolesti.
