Europski parlament danas je sa 495 glasova ‘za’ usvojio izvještaj Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. i 2024. godine, koji sadrži ključne poruke za europsku budućnost naše zemlje.
Radi se o prvoj analizi stanja u BiH, odnosno pregledu stanja iz 2023. i 2024., prvom nakon što je EU dala zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s našom zemljom.
Kako javlja europski dopisnik N1 Nikola Radišić, u izvještaju su ponovljene ključne poruke od ranije – da je budućnost BiH u EU ali da zemlja prije mora da završi neophodne reforme kako bi proces ulaska u EU bio uspjesan. Radi se o reformama koje uključuju uređenje pravosuđa, izbornih pravila, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i proces pomirenja i priznavanja zločina.
Kao ključna opasnost dokument ističe stalne napade na ustavni poredak i pravosuđe, a upire se u prstom u Milorada Dodika i njegove saradnike, koji se optužuju za secesionizam, i traži se sankcioniranje secesionističke retorike.
Također, izvještaj upozorava da je BiH poligon za strane utjecaje, posebno ruski.
Današnjem glasanju prethodila je debata, koja je, kako javlja reporter N1, očekivano bila polarizirana, pa su tako vladajuće koalicije podržale europski put BiH, ali inzistirajući na ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Pohvalili su i činjenicu da je Reformska agenda praktično dovedena do kraja.
Kritizirali su utjecaje Rusije i Kine, tražeći od vrha Eu da oštrije odgovori kako na ove poteze tako na secesionističke pokušaje iz Republike Srpske. Pominjalo se i ime srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i to kako vidi svoju ulogu u uništavanju suživota u BiH.
S druge strane, javlja Radišić, krajnja desnica imala je drugačije poruke tokom debate koje ne idu u prilog euro-integracije BiH, pominjući utjecaj Tuske, Katara i Saudijske Arabije u BiH, ali i vladavini mafije u zemlji.
Također, većina poslanika je istaknula obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, naglasivši potrebu priznavanja zločina i okretanja prema budućnosti.
Na današnjem glasanju 130 poslanika je bilo protiv usvajanja izvještaja, a 63 suzdržana.
