Hitna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a održat će se u petak na zahtjev Poljske, uslijed nastojanja Varšave da prikupi podršku nakon upada ruskih dronova u zemlju u srijedu.
Upad dvadesetak dronova iz pravca Ukrajine i Bjelorusije, koji Varšava i njeni saveznici smatraju namjernim, a koji Moskva negira, izazvao je snažne emocije u Poljskoj, koja poziva na jačanje vojnih sposobnosti EU i NATO-a na svom tlu.
Cilj upućivanja ovog slučaja Vijeću sigurnosti je da “skrene pažnju svijeta na ovaj neviđeni napad ruskih dronova na zemlju koja nije samo članica UN-a, već i Evropske unije i NATO-a”, objasnio je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski za radio RMF FM.
Ovo vijeće se sastoji od pet stalnih članica s pravom veta, podijeljenih u dvije geopolitički suprotstavljene grupe. S jedne strane su Sjedinjene Američke Države, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, saveznici Poljske i Ukrajine, a s druge Rusija i Kina.
Upad dronova u noći s utorka na srijedu desio se u već napetom kontekstu, uoči velikih zajedničkih rusko-bjeloruskih vojnih vježbi nazvanih Zapad-2025. Zbog tih vježbi, zakazanih od petka do narednog utorka, Poljska je zatvorila granicu s Bjelorusijom počevši od četvrtka i ograničila zračni promet na istočnim granicama.
Rusija je u četvrtak zatražila od Varšave da “što prije preispita donesenu odluku (zatvaranje bjeloruske granice)”, osuđujući “konfrontacione mjere” i “politiku eskalacije napetosti”.
Litvanija i Latvija također su najavile ograničenja zračnog prometa na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom.
‘Nema dokaza’
Prema Varšavi, 19 dronova ušlo je u poljski zračni prostor, pri čemu niko nije povrijeđen. Najmanje tri drona “ruske proizvodnje”, prema Sikorskom, oborila je poljska vojska i njeni saveznici iz NATO-a.
Poljski ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz tvrdi da su dronovi poletjeli iz ruskih regija Brjansk, Kursk, Orel i Krasnodar, te s Krima koji Rusija okupira.
Ruske vlasti su negirale bilo kakvu umiješanost u incident, optužujući Varšavu da nije pružila materijalne dokaze.
“Moguće je da se radilo o grešci” s ruske strane, izjavio je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump. “Ali šta god da se dogodilo, nisam zadovoljan ničim u ovoj situaciji”, dodao je obraćajući se novinarima.
Nekoliko poljskih saveznika obećalo je ili ponudilo slanje pojačanja za NATO-ov zračni nadzor.
Njemačka je najavila da će produžiti svoju misiju zaštite poljskog zračnog prostora za tri mjeseca i udvostručiti broj svojih borbenih aviona. Nizozemska je odlučila ubrzati isporuku dviju raketnih baterija Patriot i rasporediti protivzračne i protivdronovske odbrambene sisteme, s 300 vojnika.
Češka će rasporediti tri helikoptera Mi-17. Francuska je najavila raspoređivanje tri borbena aviona Rafale, dok će, prema Varšavi, Britanci angažovati Eurofightere. I Švedska će pojačati svoje napore.
‘Potreban dijalog’
Poljski predsjednik Karol Nawrocki sazvao je i sastanak Vijeća nacionalne sigurnosti za četvrtak poslijepodne s premijerom Donaldom Tuskom, ministrima za sigurnosna pitanja, parlamentarnim zvaničnicima i svim strankama zastupljenim u parlamentu.
Nakon sastanka Tusk je rekao da želi “blisko sarađivati s Ukrajinom kako bi se izgradila što efikasnija barijera protiv dronova”. “Već smo se dogovorili da ćemo u narednim satima održati konkretne razgovore i razmijeniti iskustva s ukrajinskom stranom”, rekao je.
Upad dronova izazvao je lavinu reakcija poljskih saveznika – od Berlina preko Pariza i Bruxellesa do Washingtona.
Sjevernoatlantsko vijeće, glavno tijelo NATO-a za donošenje političkih odluka, promijenilo je format svog sedmičnog sastanka i održalo ga u okviru člana 4. osnivačkog ugovora organizacije, čiju je aktivaciju zatražila Varšava.
Taj član predviđa da će se “strane međusobno konsultovati kad god je, po mišljenju bilo koje strane, ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje strane”.
Kina je pozvala na “dijalog” i “konsultacije”, rekavši da se nada da će “sve uključene strane na odgovarajući način riješiti svoje razlike”, prema Lin Jianu, glasnogovorniku kineskog Ministarstva vanjskih poslova.
Švedska i Češka Republika objavile su u četvrtak navečer da su pozvale ruske ambasadore u svojim državama kako bi im uručile protest.
