Žene su na Zapadnom Balkanu slabo žaštićene od femicida i porodičnog nasilja i tužni lanac potresnih ubistava žena ne uspijevaju da prekinu ni Bosna i Hercegovina, u kojoj se dogodio najnoviji takav slučaj, ni druge zemlje regiona, piše danas luksemburški dnevnik Tageblat.
List piše da je samo pre nekoliko dana u istočnobosanskoj opštini Kalesija muškarac ubio bivšu suprugu Inelu S. i sina, i da su potreseni stanovnici reagovali tihom protestnom šetnjom, noseći plakate sa natpisima “Prestanite da ubijate naše ćerke” i “Državo, zaustavi napokon nasilje protiv djevojaka i žena”.
Prema podacima Gender Centra u Sarajevu, 47% žena u BiH već je imalo iskustvo sa nasiljem, piše dnevnik.
“Ali pošto zakonodavci i nadležni organi jedva, ili neefikasno štite ugrožene žene, one u većini slučajeva i ne prijavljuju porodično nasilje”, piše Tageblat.
Slučajevi da dugogodišnjji mučitelji žena poslije prijave postaju i njihove ubice, na Zapadnom Balkanu nisu nipošto izuzetak. Jedan od problema je da notorni nasilnici često ignorišu čak i sudske zabrane prilaženja, a da preopterećeno pravosuđe i socijalne službe kršenje zabrane rijetko kada efikasno kontrolišu, pojašnjava dnevnik.
List prenosi i podatak iz istraživanja Centra za prava žena iz Zenice da čak i osuđeni nasilnici u tri četvrtine slučajeva mogu da računaju sa uslovnom kaznom. Nerijetko, piše dnevnik, oni žene uznemiravaju i u sigurnim ženskim kućama ili kod rođaka kod kojih su se se sklonile.
U entitetu Federacija BiH sada je, prema pisanju Tageblata, ipak iniciran novi zakon koji predviđa uvođenje elektronske nanogice za bolju kontrolu zabrane kontakta nasilnika sa žrtvom.
“U entitetu Republika Srpska, zvaničnicima kao i njihovim kolegama na funkcijama u Srbiji smeta izraz ‘femicid’, koji smatraju diskriminatorskim”, piše luksemburški dnevnik.
Umjesto da rade na jačanju prevencije, populistički lovci na glasove skloni su da rađe najavljuju strože kazne. Međutim, još više od puževe brzine njihovih oklijevajućih zakonodavaca žene muku muče sa duboko ukorijenjenim predrasudama i sporom promjenom mentaliteta na Zapadnom Balkanu”, zaključuje Tageblat.
