U deset mjeseci ove godine uvoz flaširane vode povećan je za 5,8 milijuna litara, dok je uvoz bezalkoholnih pića porastao za 13,9 milijuna litara
Ako je po nečemu Bosna i Hercegovina poznata, uz njezinu bogatu povijest i kulturnu baštinu, to su svakako prirodni resursi i na prvom mjestu – voda za piće. No, na policama bh. trgovina, restorana i kafića još je uvijek znatno više uvozne vode, piše Večernji list BiH. Osim toga, Bosna i Hercegovina još uvijek ima deficit kad je omjer uvoza i izvoza voda, uključujući prirodne, mineralne i gazirane, u pitanju.
Na sjednici Odbora Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koja je održana u Kreševu, navedeno je da ipak ohrabruje činjenica da je u istom razdoblju izvezen 13,1 milijun litara flaširane vode i 10,8 milijuna litara bezalkoholnog pića više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, u deset mjeseci ove godine uvoz flaširane vode povećan je za 5,8 milijuna litara, dok je uvoz bezalkoholnih pića porastao za 13,9 milijuna litara. Istaknuto je kako jedan od većih problema u tom sektoru predstavlja nedostatak kvalitetne sirovine i njezino poskupljenje na svjetskom tržištu, kao i visoka carina i prelevmani na voćne koncentrate koji se koriste u industriji, a koji se ne proizvode u Bosni i Hercegovini. BiH je najbogatija u regiji i među vodećim je državama u svijetu po količinama i čistoći vode. Kako onda objasniti podatak da smo više od 205 milijuna maraka izdvojili za kupnju vode iz uvoza u prvih osam mjeseci ove godine. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, zaključno s kolovozom, uvezli smo gotovo 166,6 milijuna litara vode. Sektor bezalkoholnih pića i voda u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu bilježi sve veći deficit, koji je u 10 mjeseci 2024. godine narastao na 121 milijun KM. Vode, uključujući prirodne ili umjetne mineralne, kao i gazirane vode bez šećera, platili smo blizu 26,65 milijuna KM, a vode, mineralne i gazirane s dodanim šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje i aromatizaciju čak 178,4 milijuna maraka. Najveće količine stigle su iz susjedstva, Srbije i Hrvatske, zatim Mađarske i Slovenije, ali Bosanci i Hercegovci piju i vodu iz Italije, Turske, Njemačke, Poljske, Češke, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Kosova, Norveške, Belgije, Grčke, čak i iz SAD-a, Litve, Estonije, Portugala, Egipta, Južne i Sjeverne Koreje… Put do BiH pronašle su i manje količine iz Moldavije, Tajlanda, Vijetnama, Kine, Japana, Libanona ili Brazila. U svrhu uvoza vode u Bosnu i Hercegovinu tijekom 2023. godine utrošeno je gotovo 35 milijuna konvertibilnih maraka. U svoju vodom itekako bogatu zemlju uvozimo je iz cijelog niza država, čak i s drugog kontinenta. Uz susjedne zemlje, uvozili smo čak i iz Saudijske Arabije. Iz te zemlje su, prema podacima, vodu uvozila pojedina veleposlanstva te međunarodne organizacije. U protekloj godini uvezli smo vodu u količini od gotovo 60 i pol milijuna litara, za što je izdvojeno gotovo 35 milijuna KM. S druge strane, izvoz je bio manji. Izvezeno je nešto manje od 50 milijuna litara, čija je ukupna vrijednost bila nešto manja od 7 i pol milijuna KM.
