Iako ove godine obilježavamo 30. godišnjicu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina još nije u potpunosti očišćena od mina.
Podatke vezane za ovu temu su nam dostavili iz organizacije Mines Advisory Group (MAG) koja je registrovana u Velikoj Britaniji, ali ima predstavništvo u Bosni i Hercegovini. Uloga ove organizacije je da pomogne našoj zemlji da postane “čista” od mina.
Na početku razgovora su podsjetili na podatke Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) te su nam kazali kako je, prema trenutnim podacima, 1,63 posto teritorije BiH prekriveno minski sumnjivim površinama. Riječ je o 820 kilometara kvadratnih.
Ottawska konvencija
Više od 845.000 ljudi živi u zajednicama koje su pogođene minama, dok je 132.803 osoba identifikovano kao direktno ugroženo – svakodnevno žive u neposrednoj blizini kontaminiranih područja.
Ukupno 264.011 domaćinstava nalazi se u zonama uticaja mina, a više od 32.000 domaćinstava živi neposredno uz minski sumnjive površine.
Iz MAG-a navode i da su mine prisutne u 118 općina, a čak 189 lokacija klasifikovano je kao područja visokog rizika.
Pitali smo ih da li postoje preliminarni podaci do kada bi BiH mogla biti u potpunosti očišćena od mina.
“Na početku procesa 1998. godine, minska kontaminacija procijenjena je na 4.200 kilometara kvadratnih (ili 8,2 posto ukupne teritorije države). Do sada je oslobođeno više od 3.360 kilometara kvadratnih, ali trenutni tempo deminiranja pokazuje da je malo vjerovatno da će BiH ispuniti obaveze iz Ottawske konvencije do krajnjeg roka 2027. godine”, kažu iz MAG-a.
Ističu da dodatno zabrinjava činjenica da ratovi u Ukrajini, Gazi, Sudanu i drugim kriznim žarištima stavljaju ogroman pritisak na postojeće međunarodne fondove.
“Zemlje koje su godinama bile glavni donatori deminiranja u BiH, poput Norveške, Njemačke, Japana, SAD-a ili EU, sada sve više preusmjeravaju sredstva ka hitnim kriznim žarištima. Ovakva redistribucija resursa nosi rizik da BiH bude gurnuta u drugi plan, čime bi proces mogao biti trajno usporen ili zaustavljen”, objašnjavaju nam.
Nezahvalno je, navode, davati procjene da li je proces deminiranja do sada trebao biti u potpunosti završen, jer na to utječe niz faktora – od finansiranja i političke volje do tehničkih i operativnih izazova i zahtijeva širu institucionalnu analizu.
Razgovarali smo i o opremi kojom raspolažu demineri.
“Demineri MAG-a raspolažu visokokvalitetnom opremom, uključujući detektore metala i ličnu zaštitnu opremu, koja je u potpunosti usklađena sa međunarodnim i domaćim standardima. Svaka organizacija koja se bavi deminiranjem mora proći proces akreditacije od strane BHMAC-a, koji ima uvid u vrstu opreme kojom se organizacije koriste i izdaje akreditaciju na period od dvije godine. Ne raspolažemo informacijama o opremi drugih organizacija koje djeluju u BiH”, kažu nam.
Utrošena sredstva
Kada je riječ o dosad utrošenim sredstvima na deminiranje, prema izvještaju BHMAC-a u periodu od 2020. do 2024. godine, planirano je ukupno 180,5 miliona KM za deminiranje u BiH, od čega je do sada utrošeno 161 milion KM.
Domaće institucije su obezbijedile oko 52 posto ukupnih sredstava, dok je ostatak došao od međunarodnih donatora.
Kada je riječ o ulozi institucija BiH, one imaju ključnu ulogu u procesu protivminskog djelovanja, kako u smislu strateškog planiranja, tako i u osiguranju budžetskih sredstava i političke podrške.
“Na državnom nivou, Ministarstvo civilnih poslova BiH ima nadležnost nad koordinacijom aktivnosti u oblasti humanitarnog deminiranja i obezbjeđuje administrativnu podršku i zastupanje BiH u međunarodnim okvirima vezanim za protuminsko djelovanje. Komisija za deminiranje u BiH djeluje kao međuinstitucionalno tijelo koje donosi strateške odluke, odobrava planove i prati realizaciju godišnjih i višegodišnjih planova deminiranja. Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) je tehnička i operativna institucija koja ima zadatak da planira, koordinira, nadzire i izvještava o svim aktivnostima deminiranja u zemlji. BHMAC izrađuje i ažurira bazu podataka o kontaminaciji, izdaje akreditacije organizacijama koje se bave deminiranjem i prati kvalitet i sigurnost operacija na terenu”, objašnjavaju iz MAG-a.
Dodaju da je u aprilu 2024. godine donesena odluka o izdvajanjima od dva miliona KM za trogodišnji period, ali ta sredstva još uvijek nisu operativna zbog neusvajanja državnog budžeta.
