Zatvaranje Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih energetskih tačaka, moglo bi izazvati snažne poremećaje na globalnim energetskim tržištima. Energetski stručnjak Amer Jerlagić za N1 je ocijenio da bi takav scenario imao ozbiljne posljedice i za Bosnu i Hercegovinu, posebno u kontekstu cijena nafte, plina i električne energije.
“Kroz Hormuški moreuz prolazi preko 20 posto svjetskih eksploatacijskih rezervi nafte. Zemlje poput Irana, Iraka, Saudijske Arabije, Kuvajta i Katara zavise od ovog prolaza. Njegovo zatvaranje ili miniranje sigurno bi poremetilo globalno snabdijevanje naftom“, ističe Jerlagić.
Kako pojašnjava, cijene nafte, plina i električne energije usko su povezane:
“Nafta i plin su sistem spojenih posuda, a isto važi i za plin i električnu energiju. Poskupljenje nafte i plina gotovo neminovno vodi ka rastu cijena struje na svjetskim berzama.”
BiH ranjiva i nespremna
Bosna i Hercegovina, prema njegovim riječima, nije pripremljena za takav energetski udar.
“Imamo određene rezerve nafte, ali nemamo rezerve plina. Cijena električne energije je kod nas posljedično vezana za promjene cijena nafte i plina. Ako dođe do takvog crnog scenarija, sigurno nas očekuje rast cijena naftnih derivata, plina, pa i električne energije”, upozorava Jerlagić.
Dodaje da su domaće elektroprivrede sve više orijentisane na tržišno snabdijevanje i uvoz električne energije, što dodatno povećava ranjivost domaćeg sistema.
Izvoznik postaje uvoznik
Jerlagić podsjeća da je BiH nekada bila izvoznik električne energije, što je omogućavalo određeni energetski balans, ali se situacija promijenila.
“Nekada smo jedini energent koji smo imali u izobilju – električnu energiju – izvozili i time pravili energetski balans, dok smo naftu i plin uvozili. Danas, kada nemamo dovoljne količine uglja i pada domaća proizvodnja, prisiljeni smo uvoziti i struju, pa smo vezani za berzanske cijene”, kaže on.
Već rastu cijene na berzama
Jerlagić navodi da se poremećaji već osjete na regionalnim energetskim tržištima.
“Na mađarskoj berzi HUPX, cijena tzv. pikovske energije (od 8 do 20 sati) danas iznosi 80 eura po megavat satu. Prošle sedmice bila je 60 eura – to je rast od preko 30 posto u samo nekoliko dana”, navodi.
Zaključno, Jerlagić napominje da bi u slučaju zatvaranja Hormuškog moreuza prednost imale one zemlje koje imaju slobodan pristup nafti.
“One države koje imaju sigurne isporuke nafte imale bi koristi od ovakve situacije. S druge strane, države poput naše, koje zavise od uvoza i berzanskih cijena, osjetile bi snažan negativan ekonomski udar”, rekao je Jerlagić.
“U ovom trenutku možemo govoriti samo o poskupljenjima, nikako o pojeftinjenjima”, zaključuje Jerlagić.
