Petogodišnja analiza statističkih podataka u obrazovanju u Bosni i Hercegovini otkriva kataklizmu u oblasti obrazovanja i iznimno lošim demografskim trendovima
Vijeću ministara dostavljena je analiza stanja u petogodišnjem razdoblju u oblasti obrazovanja koja pokazuje kataklizmičke razmjere pada broja djece u osnovnim, srednjim, a onda i visokoškolskim ustanovama, dok je u porastu jedino broj djece koja pohađaju vrtiće. A što je pak rezultat činjenice da se predškolsko obrazovanje smatra obveznim, piše Večernji list BiH.
Prema podacima, broj predškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini povećao se za 26,40%, dok je u Distriktu Brčko zabilježen impresivan rast broja djece u predškolskim ustanovama od 116,70%. Na razini Federacije Bosne i Hercegovine broj djece u predškolskim ustanovama porastao je za 65,80%, dok je u Republici Srpskoj taj porast iznosio 72,60%.
Međutim, iako je ukupan broj djece u predškolskim ustanovama u porastu, trend smanjenja broja učenika postaje očigledan u kasnijim obrazovnim fazama, što postavlja pitanje održivosti cijelog sustava. Ne samo sustava obrazovanja nego dugoročno i cijelog državnog aparata. Prema dostupnim podacima, broj osnovnih škola u Bosni i Hercegovini u pet se godina smanjio za 72. U Federaciji Bosne i Hercegovine broj osnovnih škola smanjen je za 44, dok je u Republici Srpskoj smanjenje iznosilo 27 škola. Ovaj trend smanjenja broja škola najizraženiji je u manjim općinama i ruralnim područjima, gdje se smanjuje broj stanovništva, a time i broj učenika koji pohađaju osnovno obrazovanje.
Broj djece koja pohađaju osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini smanjen je za 6,50% u petogodišnjem razdoblju, što predstavlja zabrinjavajući trend za budućnost obrazovnog sustava. U Federaciji Bosne i Hercegovine broj učenika koji pohađaju osnovno obrazovanje smanjen je za 7,20%, dok je u Republici Srpskoj taj pad manji i iznosi 5,20%. U Distriktu Brčko, unatoč inicijalnom porastu broja učenika u prve tri godine, zabilježen je pad od 3,90%. Podaci za srednje obrazovanje također pokazuju negativne trendove u posljednjih pet godina. Ukupan broj učenika u srednjim školama u Bosni i Hercegovini smanjen je za 4,50%, dok podaci u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko variraju i iznose -3,50%, -6,40% i -5,00%. Ovaj pad broja učenika u srednjim školama također je rezultat smanjenja broja djece u osnovnim školama, ali i sve veće migracije mladih ljudi iz zemlje, što dodatno smanjuje broj onih koji ostaju u obrazovnom sustavu. Smanjenje broja učenika u srednjim školama ima dugoročne posljedice na obrazovni sustav jer dovodi do smanjenja broja učenika u specifičnim obrazovnim programima, kao što su gimnazije i srednje tehničke škole.
Upis u gimnazije bilježi značajan pad od 12,90% u BiH, dok je u FBiH smanjenje od 8,30%. U RS-u je pad upisa u gimnazije drastičan i iznosi čak 22,70%. To je zabrinjavajući trend jer gimnazije čine temelj za daljnje obrazovanje i prelazak na visoko obrazovanje. Iako se u nekim srednjim školama, osobito tehničkim, bilježi pozitivan trend, s porastom broja učenika, to nije dovoljno da kompenzira pad u gimnazijama, što upućuje na promjene u interesima i obrazovnim preferencijama mladih ljudi.
Odlazak ljudi
Također, pad broja srednjoškolaca u većem dijelu zemlje povezan je s demografskim čimbenicima, smanjenjem broja mladih i migracijama u inozemstvo, gdje mladi ljudi traže bolje obrazovne i radne prilike. Visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini također bilježi smanjenje broja studenata. U posljednjih pet godina broj studenata smanjen je za 9,50% na razini cijele države, s najvećim padom u Federaciji Bosne i Hercegovine (10,50%). U Republici Srpskoj pad je manji i iznosi 7,40%, dok je u Distriktu Brčko zabilježen pad od 1,50%.
Trend smanjenja broja studenata u velikoj je mjeri posljedica odlaska mladih ljudi u inozemstvo, kao i općeg smanjenja broja mladih u zemlji. Također, negativan trend smanjenja broja studentica, koji iznosi 7,40% na razini Bosne i Hercegovine, dodatno upućuje na probleme u privlačenju žena u visoko obrazovanje. Sve to dovodi u pitanje održivost financijskih i kadrovskih resursa, što može dovesti do smanjenja kvalitete obrazovanja. Zato je važno prilagođavati obrazovne institucije u Bosni i Hercegovini novim uvjetima i jačati veze između obrazovanja i tržišta.
