Povodom Međunarodnog dana e-otpada (14. oktobar), kompanija ZEOS eko-sistem d.o.o., ovlašteni operater sistema za upravljanje električnim i elektronskim otpadom u Bosni i Hercegovini, upućuje obavještenje za medije o aktivnostima i važnosti pravilnog zbrinjavanja e-otpada u našoj zemlji, koje će objaviti medijske kuće širom svijeta.
Tema je od javnog i društvenog značaja, a objava ove vijesti ima nekomercijalni karakter – s ciljem edukacije građana, zaštite okoliša i podizanja svijesti o odgovornom postupanju s otpadom koji sadrži opasne materije.
U nastavku prenosimo saopštenje za medije – Međunarodni dan e-otpada 2025:
Kritične sirovine su nova nafta, a evropski e-otpad je njen izvor
~1 milion tona kritičnih sirovina (CRM) svake godine završava u odbačenim elektronskim uređajima u EU, UK, Švicarskoj, Islandu i Norveškoj — to je težina 100.000 natovarenih brodskih kontejnera, dovoljno da se njima obavije planeta duž ekvatora.
Procjene pokazuju da bi količina kritičnih sirovina dostupnih u e-otpadu u EU27+4 mogla otprilike da se udvostruči do 2050. godine.
Izvještaj povodom Međunarodnog dana e-otpada:
Reciklaža i popravke smanjuju potražnju za kritičnim sirovinama i količinu otpada, jačaju otpornost EU na rizike snabdijevanja, otvaraju nova radna mjesta i doprinose klimatskim ciljevima.
Sa rastućom potražnjom Evrope za kritičnim sirovinama i povećanim geopolitičkim napetostima, nova analiza donosi ključne podatke o brzom širenju i rastu vrijednosti evropskog „urbanog rudnika“ — e-otpada.
Prema izvještaju, odbačeni telefoni, laptopi, serveri, kablovi, kućanski aparati i drugi elektronski proizvodi u EU27+4 sada sadrže oko 1 milion tona kritičnih sirovina — metala i minerala neophodnih za razvoj zelene tehnologije, digitalne infrastrukture i moderne odbrane.
To odgovara težini 100.000 standardnih kontejnera od po 20 tona – dovoljno kontejnera da formiraju prsten oko Zemlje duž ekvatora.
Izvještaj “Outlook for Critical Raw Materials in Waste Electrical and Electronic Equipment”, koji je za Međunarodni dan e-otpada pripremio konzorcijum FutuRaM (finansiran od strane EU), naglašava da su električni i elektronski uređaji (EEE) temelj evropske ekonomije i svakodnevnog života.
Analiza donosi sveobuhvatne podatke o životnom ciklusu EEE proizvoda — od prodaje do kraja životnog vijeka i obrade otpada — te prikazuje kako Evropa može povećati stepen povrata ovih vrijednih materijala kroz bolje prikupljanje, dizajn i reciklažu e-otpada (WEEE).
Izjave stručnjaka
„Evropa ovisi o trećim zemljama za više od 90% svojih kritičnih sirovina, a neke reciklira svega 1%. Potrebna nam je promjena načina razmišljanja o sakupljanju i obradi e-otpada. Reciklaža nije samo ekološka obaveza, već i geopolitička strategija.“ — Jessika Roswall, komesarka EU za okoliš i cirkularnu ekonomiju
„Bez kritičnih sirovina ne možemo graditi baterije, turbine, čipove ni kablove koji pokreću zelenu i digitalnu budućnost Evrope. Rudarenjem iz e-otpada umjesto iz planete, stvaramo sopstvene cirkularne lance snabdijevanja.“
— Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma
„Bosna i Hercegovina prati evropske trendove, a ZEOS eko-sistem dijeli viziju najvećih operatera u Europi. Naš rad nadilazi sam proces prikupljanja otpada. Kroz obnovu uređaja, edukaciju građana i vraćanje vrijednih sirovina u sistem, ostvarujemo jasne i konkretne korake ka izgradnji održive i cirkularne ekonomije – baš onako kako to najbolje opisuje naš moto: Popravi, recikliraj, osnaži,“ ističe Elma Babić Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS eko-sistema.
Održivi život ne počinje velikim planovima, već malim, promišljenim koracima: jednom donacijom, jednom popravkom, jednom odlukom da stari uređaj ne završi kao otpad, a kad e-otpad postane resurs, dobitnici smo svi. Popunite nalog na www.zeos.ba i besplatno zbrinite elektronski otpad. ZEOS eko-sistem organizuje prevoz, preuzimanje i svu potrebnu dokumentaciju – bez troškova i komplikacija.
Inovacije u sakupljanju e-otpada u BiH: Od kućnog praga do reciklažnog centra – bez stresa i troškova
Preuzimamo sa adrese sve vrste e-otpada od pravnih lica, a iz domaćinstva preuzimamo teže od 30 kg, a manje količine možete odložiti u naše kontejnere za e-otpad širom Kantona Sarajevo ili u ZEOS reciklažna dvorišta. Ali tu nije kraj! Putem iste platforme možete donirati i funkcionalne uređaje koje ćemo u saradnji s humanitarnim organizacijama proslijediti stanovništvu u potrebi. Na taj način zajedno činimo dvostruko dobro: čuvamo okoliš i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije. Narudžbu možete popuniti ovdje, besplatna je.
ZEOS E-TAXI je samo nastavak našeg kontinuiteta inovacija i odgovornog poslovanja. Kao lider u upravljanju elektronskim otpadom u BiH, koji održava stabilnost sistema reciklaže, ZEOS eko-sistem je do sada uveo rješenja koja nisu postojala u našoj državi:
• ZEOStation – mjesto za prijem, popravku i donaciju uređaja,
• MajZEOStor– mjesto gdje uređaji dobijaju drugi život,
• ZEOSHub – centar za edukaciju i promociju cirkularne ekonomije,
• ZEOS E-TAXI – naš najnoviji korak ka čistijem, modernijem i odgovornijem društvu.
Poruka Međunarodnog dana e-otpada:
“Cirkularnost počinje kod kuće. Svaki stari telefon, kabl ili uređaj koji čuvamo umjesto da recikliramo — izgubljena je prilika da zadržimo vrijedne resurse u opticaju.” — Magdalena Charytanowicz, koordinatorica IEWD-a
________________________________________
Najnoviji podaci (EU27+4, 2022):
• 10,7 miliona tona e-otpada — oko 20 kg po osobi
• 29 kritičnih sirovina prisutno u e-otpadu
• 1 milion tona kritičnih sirovina sadržano u tom toku otpada
• 54% (5,7 miliona tona) pravilno obrađeno u skladu s propisima EU; 46% (5,0 miliona tona) van propisanih tokova
• Iz pravilno obrađenog otpada reciklirano je oko 400.000 tona kritičnih sirovina, uključujući:
o 162.000 t bakra
o 207.000 t aluminija
o 12.000 t silicija
o 1.000 t volframa
o 2 t paladija
Čak i unutar uređenih sistema izgubljeno je oko 100.000 t kritičnih sirovina, najviše rijetkih elemenata u magnetima i fluorescentnim prahovima
Nelegalni tokovi uzrokovali su velike gubitke:
o 3,3 miliona t pomiješano s metalnim otpadom (djelimično zbrinjavanje je bilo u najboljem slučaju)
o 700.000 t e-otpada završilo je na deponijama ili spaljeno; 400.000 t izvezeno za ponovnu upotrebu
o Ostatak — nepoznatog statusa
________________________________________
Pogled u budućnost do 2050. – više otpada, ali i više potencijala
• Ukupna količina e-otpada u EU27+4 može porasti sa 10,7 miliona tona (2022) na broj između 12,5 i 19 miliona tona godišnje do 2050.
• Količina kritičnih sirovina u tom otpadu porasti će sa 1,0 miliona tona (2022) na 1,2 – 1,9 miliona tona godišnje do 2050.
• Evropa bi mogla reciklirati 0,9 – 1,5 miliona tona kritičnih sirovina godišnje, zavisno od politike, stope prikupljanja i efikasnosti reciklaže.
• Cirkularni scenarij pokazuje da Evropa može zadržati količine otpada stabilnim (oko 10,7 miliona t) i istovremeno reciklirati više od 1 miliona t sirovina godišnje — što znači manji pritisak na okoliš i sigurnije snabdijevanje metalima poput bakra, aluminija i paladija.
________________________________________
Trendovi po kategorijama do 2050:
• Veliki aparati (mašine za pranje, suđe): sa 4,0 → 7,5 miliona t
• Mali uređaji: 3,2 → 4,5 miliona t
• Uređaji za razmjenu toplote: 1,8 → 3,3 miliona t
• Mali IT uređaji: 0,8 → 1,0 miliona t
• Ekrani i monitori: 0,8 → 0,4–0,7 miliona t (pad)
• Fotonaponski paneli: 0,15 → 2,2 miliona t (ogroman rast zbog solarne energije)
• Rasvjeta: stabilno oko 100.000 t
________________________________________
Gdje se nalaze kritične sirovine?
• Bakar u kablovima i pločama
• Aluminij u kućištima
• Plemeniti metali poput paladija i rijetkih zemnih elemenata (neodimij, disprozijum, tantal, galij) u laptopima, ekranima, fenovima, bušilicama, konzolama i medicinskim uređajima.
________________________________________
Kako Evropa može poboljšati oporavak:
• Više sakupljanja, manje gubitaka — razviti lak pristup građanima, maloprodajnim i općinskim mjestima za sakupljanje
• Dizajn za rastavljanje — standardizirani šarafi, modularni dijelovi, jasne oznake materijala
• Fokus na prave komponente — magneti, motori, ploče, kablovi
• Razviti kapacitete za reciklažu u Evropi — investirati u napredne tehnologije
• Ekonomski poticaji i zakonske mjere — učiniti reciklažu isplativom
________________________________________
________________________________________
Primjeri uspjeha: bakar i aluminij
Ovi materijali već se uspješno recikliraju u velikim količinama, dok su paladij i rijetki elementi i dalje nedovoljno iskorišteni.
Oporavak silicija, srebra i rijetkih metala iz solarnih panela biće ključan za evropsku energetsku tranziciju.
________________________________________
E-otpad kao ekonomski resurs
• Nova postrojenja za reciklažu → investicije i zapošljavanje
• Nova radna mjesta → u sakupljanju, logistici, popravkama i preradi
• Zadržavanje vrijednosti u Evropi → umjesto izvoza otpada, materijali ostaju u opticaju
Čak i male promjene u stopama oporavka materijala poput paladija (vrijednost 25.000–30.000 USD/kg) mogu donijeti stotine miliona eura godišnje.
________________________________________
Evropske politike koje podržavaju tranziciju:
• Zakon o kritičnim sirovinama (2024) – cilj: 25% godišnje potražnje pokriti reciklažom do 2030.
• Zakon o cirkularnoj ekonomiji (2025) – fokus na potražnju i ponudu sekundarnih sirovina
• Revizija WEEE Direktive (2026) – strožija pravila o prikupljanju i izvještavanju
• FutuRaM Urban Mine Platforma (2025) – otvorena baza podataka o dostupnosti CRM-ova u otpadu
“Urban mining više nije koncept — to je poslovna prilika,” kaže Giulia Iattoni iz UNITAR-a.
________________________________________
Ključni podaci:
• 10,7 miliona tona e-otpada u 2022. (~20 kg po osobi)
• 29 kritičnih sirovina, 1,0 milion t ukupno ugrađenih
• 54% pravilno obrađeno; 46% izvan kontrolisanih tokova
• 400.000 t reciklirano iz pravilno obrađenog otpada
• Do 2050: 12,5–19 miliona t otpada, 1,2–1,9 miliona t CRM-a, 0,9–1,5 miliona t recikliranih
________________________________________
