Mađarski premijer Viktor Orbán mogao bi naći podršku na neočekivanim mjestima za svoj pokušaj da zaustavi pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji, uključujući i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, piše Politico.
Uoči okupljanja lidera EU u Kopenhagenu 1. oktobra, predsjednik Evropskog vijeća António Costa lobira među evropskim liderima da se pronađe način da se zaobiđe protivljenje Mađarske priključenju Kijeva, kao i drugim zastalim kandidaturama za članstvo.
Ovaj portugalski političar ponudio je promjenu pravila EU kako bi se omogućilo otvaranje formalnih pregovora o pristupanju uz odobrenje kvalifikovane većine lidera, umjesto jednoglasnog pristanka, kako je trenutno propisano.
Međutim, Costin plan izaziva kontroverze. Dok je Orbán najbliži predsjedniku Vladimiru Putinu i najviše neprijateljski nastrojen prema Ukrajini, drugi lideri imaju sasvim drugačije motive da mu se priključe, prije svega odbranu vlastitog prava veta.
Plan nailazi na otpor nekoliko zemalja EU, uključujući Francusku, Nizozemsku i Grčku, i malo je vjerovatno da će dobiti široku podršku u Danskoj, prema trojici diplomata EU i jednom francuskom predsjedničkom zvaničniku koji su govorili za Politico.
Zabrinutost među ovim državama je da bi se promjenom pravila o pristupanju ograničila i njihova vlastita sposobnost da blokiraju kandidature za članstvo koje smatraju problematičnima, rekli su isti izvori.
Costina sugestija bi otvorila put naprijed ne samo za Ukrajinu, čija je kandidatura mjesecima blokirana zbog Orbánovog veta, već i za Moldaviju, budući da su kandidature ove dvije zemlje povezane.
Prema riječima jednog visokog zvaničnika EU, Costin prijedlog će se naći na stolu u Kopenhagenu u srijedu, zajedno s drugim prijedlogom da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za pomoć Ukrajini.
Von der Leyen je više puta izjavila da Ukrajina “pripada u EU”, tvrdeći da bi Kijev mogao postati punopravna članica 27-članog bloka do 2030. godine ako nastavi sa reformama pravosuđa i ekonomije.
Kijev je već proveo reforme pravosuđa i imao opsežne razgovore s partnerima u Briselu, ali pravno gledano, pregovori još nisu počeli. To je zato što, prema sadašnjim pravilima, Mađarska može blokirati formalne pregovore.
Moldavija se nalazi u istoj situaciji. Kandidatura Kišinjeva za ulazak u EU, koju je predsjednica Maia Sandu postavila u središte svoje kampanje pred parlamentarne izbore prošle nedjelje, vezana je za onu Ukrajine, što znači da ne može napredovati dokle god je Kijev blokiran.
Zastoj nosi političke posljedice i za Sandu i za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, jer oboje predstavljaju buduće članstvo u EU kao alternativu ruskoj sferi uticaja.
Costina inicijativa dobila je podršku ove sedmice i od Evropske komisije, gdje zvaničnici privatno kažu da je sadašnji proces, koji zahtijeva jednoglasno glasanje u više od 100 faza, previše glomazan.
Costina ideja je da se uvede kvalifikovano većinsko glasanje u tim međufazama, tako da se napredak može ostvariti čak i ako se mali broj zemalja protivi. Konačno pristupanje EU i dalje bi bilo nemoguće bez jednoglasnog odobrenja.
Ali taj prijedlog sada nailazi na otpor lidera koji pravo veta vide kao neraskidivo povezano s nacionalnim suverenitetom.
Grčka, koja se dugo protivi članstvu Turske smatrajući je sigurnosnom prijetnjom, oslanja se na svoje pravo veta kao način da garantuje da Ankara nikada neće postati članica EU, čak i ako je proces formalno zamrznut.
“Na ovaj prijedlog gledamo s velikim oprezom”, rekao je jedan grčki zvaničnik, misleći na Costin prijedlog o promjeni pravila.
Pariz se također historijski protivio pristupanju Turske, a Macron je još 2018. rekao turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu da nema šanse da kandidatura Ankare napreduje.
Isto važi i za Bugarsku, koja želi zadržati mogućnost da blokira ulazak Sjeverne Makedonije u blok, ili Hrvatsku, koja se istorijski protivila pristupanju Srbije.
“Očigledno je da Mađari blokiraju Ukrajince. Ali to nije sve. Bugari žele moći zaustaviti Makedonce, Hrvati žele imati kontrolu nad Srbima, Grčka i Kipar ne žele da se Turska približi EU, a Grčka također želi zadržati utjecaj nad Albanijom”, dodao je jedan diplomata.
