Nakon više od tri godine intenzivnih pregovora, zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/SZO) napravile su veliki korak naprijed u naporima da svijet učine sigurnijim od pandemija, usvajanjem Nacrta ugovora koji će biti razmatran na predstojećoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju. Prijedlog ima za cilj jačanje globalne saradnje u prevenciji, pripravnosti i odgovoru na buduće prijetnje pandemijama.
U decembru 2021. godine, na vrhuncu pandemije KOVID-19, članice SZO-a osnovale Međuvladino pregovaračko tijelo (INB) za izradu i pregovaranje o konvenciji, ugovoru ili drugoj vrsti međunarodnog instrumenta, u okviru SZO Ustava, radi jačanja prevencije, pripravnosti i odgovora na pandemije.
Nakon 13 službenih krugova pregovora, od kojih je devet bilo prošireno, te mnogih neslužbenih pregovora o različitim aspektima nacrta ugovora, INB je finalizirao prijedlog SZO ugovora o pandemijama. Rezultat rada INB-a će biti predstavljen i razmatran na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju.
Generalni direktor SZO-a Tedros Gebrejesus kazao je da su nacije svijeta danas u Ženevi napravile historiju.
– Postizanjem konsenzusa o ugovoru o pandemijama, ne samo da su postavile generacijski sporazum za sigurniji svijet, već su također pokazale da je multilateralizam živ i zdrav, i da u našem podijeljenom svijetu nacije još uvijek mogu raditi zajedno kako bi našle zajednički osnov, kao i zajednički odgovor na zajedničke prijetnje. Zahvaljujem članicama SZO i njihovim pregovaračkim timovima na njihovoj viziji, posvećenosti i neumornom radu. Radujemo se razmatranju ovog ugovora na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, te se nadamo njegovom usvajanju – kazao je Gebrejesus.
Prijedlozi u tekstu koji je razvijen od INB-a uključuju uspostavljanje sistema za pristup patogenima i dijeljenja informacija; poduzimanje konkretnih mjera za prevenciju pandemija, uključujući pristup One Health; izgradnju geografski raznolikih kapaciteta za istraživanje i razvoj; olakšavanje prenosa tehnologije i povezanih znanja, vještina i stručnosti za proizvodnju zdravstvenih proizvoda vezanih za pandemije; mobilizaciju obučenog, stručnog i multidisciplinarnog nacionalnog i globalnog zdravstvenog radnog osoblja za hitne slučajeve; uspostavu koordinirajućeg financijskog mehanizma; poduzimanje konkretnih mjera za jačanje pripravnosti, spremnosti i funkcija zdravstvenih sistema i otpornosti te uspostavljanje globalne lančane i logističke mreže za opskrbu.
Taj prijedlog potvrđuje suverenitet zemalja u rješavanju pitanja javnog zdravlja unutar svojih granica, te navodi da se ništa u Nacrtu ugovora neće interpretirati kao davanje ovlasti SZO-u da nalaže, naređuje, mijenja ili propisuje nacionalne zakone ili politike, niti da obvezuje države na poduzimanje specifičnih mjera, poput zabrane ili prihvatanja putnika, nametanja obavezne vakcinacije, terapijskih ili dijagnostičkih mjera, te zaključavanja/lockdown-a, navodi se saopćenju iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
