Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem “Kali Sara”, uz podršku Ambasade Velike Britanije, organizirali su danas u Sarajevu “Razgovor o romskom ratnom nasljeđu – civilne žrtve rata i memorijalizacija” i predstavili multimedijalnu stranicu o stradanju Roma. Stranica sadrži svjedočenja preživjelih, arhivske materijale i analize, s ciljem očuvanja sjećanja i edukacije javnosti. Finalni izvještaj o stradanju Roma u Podrinju biće predstavljen krajem juna u Srebrenici.
Novinari Detektora su tokom projekta “Izgradnja mira: Podrška marginaliziranim (ROMA) zajednicama u BiH” intervjuisali više romskih civilnih žrtava rata, a danas je prikazan dokumentarni video Zije Ribića. Ribić je imao nepunih osam godina kada je preživio strijeljanje oko 30 Roma u Skočiću kod Zvornika, dok je čitava njegova porodica ubijena. Uprkos svemu što mu se dogodilo, danas u njegovom životu nema mjesta mržnji.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić rekao je da Udruženje “Kali Sara”, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom BiH i Memorijalnim centrom Srebrenica, danas objavljuje prvu ikada urađenu analizu koja se tiče stradanja romskog naroda u ratu u Bosni i Hercegovini.
Ocijenio je da je to historijski poduhvat zato što, kako je rekao, mnogo znamo o tome na koji način su Romi diskriminirani u javnom diskursu u BiH poslije rata, ali jako malo se govori o stradanju romskog naroda u ratu u BiH i malo se razumije koliko je ono bilo geografski rašireno.
“Mislim da je značajno da vratimo fokus na one skupine koje su najviše marginalizovane, najviše povrijeđene i najmanje se govori o njima. Godinu dana smo radili na ovom projektu, uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, Ambasade Velike Britanije u BiH, i imamo samo jedan mali dio podataka koji smo istražili”, rekao je Džidić.
Dodao je da je urađeno samo Podrinje na neki metodičan način, zato što upravo o ovom pitanju ne postoje izvori, o ovom pitanju se ne govori i toliko je geografski rašireno da je bilo nemoguće uraditi sveobuhvatnu analizu.
“Mapirali smo na desetine primjera gdje su nad romskim narodom vršeni najgori zločini koji su počinjeni u Bosni i Hercegovini – etničko čišćenje, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini svih vrsta, uključujući ratno seksualno nasilje”, kazao je Džidić.
Istaknuo je da je u kontekstu stradanja romskog naroda u BiH posebno važno pitanje spomenika, dodajući da nemamo skoro ni jedan spomenik, lokaciju koja bi na neki način obilježila ovo stradanje.
“Mislim da je važno da se ovo pitanje uzme kao početak istraživanja o jednom od najstrašnijih zločina koji je počinju u ratu u BiH”, smatra Džidić.
Predsjednik Udruženja “Kali Sara” Dervo Sejdić naglasio je da je ovo prvi put da se o stradanju Roma u BiH radi na sistemski način.
“Vrlo često sam posjećivao komemorativne skupove u Srebrenici i govorio o stradanju Roma. Nažalost, mnogi to nisu prepoznali kao problem i potrebu da se o tome govori. Na našu sreću, Ambasada Velike Britanije je to prepoznala i odlučila da nas podrži u ovom istraživanju”, rekao je Sejdić.
Najavio je da će 24. juna u Memorijalnom centru u Srebrenici biti prezentiran finalni izvještaj i izložba o stradanju Roma.
“Detektovali smo 16 lokacija na kojima smo zabilježili masovnija stradanja Roma, grobnice, egzekucije nad Romima, počev od Foče, Goražda, Srebrenice i sela oko ovih općina, Zvornika, Nove Kasabe, Kozluka, Skočića za koji se u javnosti nešto i zna, ali ne u ovoj mjeri, te predio oko Bijeljine”, kazao je Sejdić.
Dodao je da nastavljaju s projektom, ne izlaze iz područja Podrinja, ali šire istraživanja na teritoriji BiH.
“Nadam se da će institucije vlasti ovo prepoznati kao problem i potrebu, naročito u okviru i domenu tranzicijske pravde, jer do sada romska populacija nije bila uključena u sve dijaloge, sva razmatranja tranzicijske pravde”, ističe Sejdić.
Pomoćnica direktora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Amra Begić izjavila je da obim zločina počinjen nad romskom populacijom Bosne i Hercegovine, nažalost, teško da će ikada biti utvrđen.
“Ovaj projekt, nadamo se da je samo fundament onome što tek slijedi i da će se istraživanje o stradanju Roma u BiH nastaviti sve dok ne budemo rekli da je to maksimum koliko smo mogli uraditi o temi stradanja marginaliziranih grupa u BiH”, rekla je Begić.
Kaže da su ovim projektom željeli dokazati da svaki život jednako vrijedi, da je svaki gubitak jednako težak i ujedno poslati opomenu da moramo svi zajedno raditi da ne dozvolimo da se stradanja ponove.
Britanski ambasador u BiH Julian Reilly kazao je da Vlada Ujedinjenog Kraljevstva ostaje posvećena pružanju podrške onima koje rade na izgradnji trajnog mira.
Naveo je da patnja Roma u periodu od 1992. do 1995. godine, do danas nije u potpunosti izrečena.
“Glasovi žrtava Roma i njihovih porodica su se jedva čuli. To nije pravično. Ne smije biti nevidljivih žrtava. Proces izgradnje mira nije potpun ako nije istinski inkluzivan. Sve žrtve se moraju prepoznati. Ponosni smo što je Ujedinjeno Kraljevstvo podržalo inicijativu Memorijalnog centra Srebrenica, Udruženja “Kali Sara” i BIRN-a da se ova nepravda bar malo ispravi”, kazao je ambasador Reilly.
Dodao je da se danas razgovara o sveobuhvatnom pristupu koji je pokrenut da se zabilježe zločini protiv pripadnika romske zajednice tokom rata u BiH, o pružanju prilike da se čuju glasovi Roma, te kako bolje pristupiti sjećanju na ove zločine.
“Ovo mora biti samo početak ovakvih aktivnosti, korak ka stvarnoj inkluziji. Zločini počinjeni protiv pripadnika romske zajednice nisu samo pitanje romske zajednice. Oni su pitanje svih nas. Procesi koji su uspostavljeni i osmišljeni s ciljem suočavanja sa počinjenim zločinima moraju prepoznati sve žrtve kako bi zaista dali doprinos dugotrajnom miru zasnovanom na razumijevanju, poštovanju, empatiji i solidarnosti”, zaključio je ambasador Reilly.
