Uz pretrpanost obavezama i užurbanu svakodnevicu lijeganje oko ponoći ili kasnije navika je koju mnogi smatraju bezopasnom. Kako bismo uopće sve stizali ako zaspimo ranije? A i toliko toga moramo obaviti tijekom dana, da nam je žao zaspati rano i tako slobodne večernje sate “potrošiti” na spavanje.
Kada redovito tako kasnimo sa snom, tijelo se prilagođava, ali ne bez posljedica. Kumulativni učinak kasnog lijeganja može se manifestirati na različite načine – od umora i lošeg raspoloženja do drugih zdravstvenih problema.
Ako ste među onima koji rijetko zaspe prije ponoći, vrijeme je da saznate kako to utječe na vaš organizam. Možda ćete nakon ovoga dvaput razmisliti prije nego ponovno ostanete budni do sitnih sati.
Kronični umor i smanjena produktivnost
Kasno lijeganje često znači kraći san, a nedostatak sna izravno utječe na razinu energije i sposobnost koncentracije. Možda ćete primijetiti da se teže budite ujutro, osjećate se tromo i imate poteškoća s fokusom tijekom dana. Mozak jednostavno nema dovoljno vremena za regeneraciju, što može dovesti do problema s pamćenjem i kreativnim razmišljanjem.
Neravnoteža hormona i debljanje
San igra ključnu ulogu u regulaciji hormona, uključujući one koji kontroliraju glad i metabolizam. Kasno lijeganje može poremetiti lučenje leptina i grelina, hormona koji reguliraju osjećaj sitosti i gladi, što može dovesti do povećanog apetita i prejedanja. Osobe koje ne spavaju dovoljno češće posežu za kaloričnom i nezdravom hranom, što dugoročno može uzrokovati debljanje.
Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti
Nedostatak sna povezan je s povećanim rizikom od visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti i moždanog udara. Kada tijelo ne dobiva dovoljno odmora, dolazi do povećane razine stresa, što može rezultirati povišenjem krvnog tlaka i upalnih procesa u organizmu.
Studije pokazuju da osobe koje redovito kasno liježu imaju veće šanse za razvoj hipertenzije i problema s cirkulacijom. Osim toga, nedostatak sna negativno utječe na razinu šećera u krvi, povećavajući rizik od dijabetesa tipa 2.
Oslabljen imunološki sustav
Tijelo se tijekom sna obnavlja i proizvodi važne imunološke stanice koje pomažu u borbi protiv infekcija. Ako redovito kasnite sa snom, imunološki sustav postaje slabiji, čineći vas podložnijima prehladama, gripi i drugim bolestima. Manjak sna također usporava oporavak od bolesti i ozljeda, jer tijelo nema dovoljno vremena za regeneraciju tkiva.
Problemi s raspoloženjem
San i mentalno zdravlje usko su povezani, a kasno lijeganje može povećati rizik od anksioznosti i stresa. Kada ne spavate dovoljno, mozak proizvodi više hormona stresa, poput kortizola, što može dovesti do osjećaja tjeskobe i razdražljivosti. Dugoročno, kronična neispavanost može negativno utjecati na sposobnost donošenja odluka i emocionalnu kontrolu.
Prerano starenje kože
San je vrijeme kada se koža obnavlja i proizvodi kolagen, ključni protein za elastičnost i mladolik izgled. Osobe koje ne spavaju dovoljno često primjećuju tamne podočnjake, beživotnu kožu i prijevremene bore.
Nedostatak sna povećava razinu kortizola, hormona stresa, koji može razgraditi kolagen i smanjiti prirodnu sposobnost kože da zadrži vlagu. Ako želite blistavu i zdravu kožu, rani odlazak na spavanje može biti vaš najbolji saveznik.
