Institucije EU i evropske političke grupacije saglasne su da Unija mora jedinstveno da odgovori na neopravdane američke trgovinske mjere, ali se ne slažu oko toga kako to da učini, pokazala je rasprava u Evropskom parlamentu u utorak.
Predstavnici desničarskih poslaničkih grupa rešenje za nove okolnosti izazvane politikama Trampove administracije i put jačanja konkurentnosti evropske privrede vide u deregulaciji, ukidanju propisa iz Zelenog plana i, kada su u pitanju krajnje desni, u manjem uplitanju EU institucija iz Brisela u nacionalne politike i ekonomiju članica.
Poslanici od centra ka krajnjoj ljevici i Zelenima smatraju da sukob s Vašingtonom nije samo trgovinske, već i ideološke prirode – da se tu ne brane samo ekonomski interesi, već i temeljne evropske vrijednosti i principi.
Raspravu su otvorili predstavnici Savjeta EU i Evropske komisije, poljski ministar Adam Šlapka i evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič, obavijestivši poslanike o koracima koje institucije EU preduzimaju kao odgovor na američke carine.
Evropska komisija je početkom aprila odlučila da na 90 dana pauzira kontramjere nakon što je američki predsjednik Donald Tramp privremeno zaustavio primjenu recipročnih carina, takođe na 90 dana.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tada je poručila da EU „želi dati šansu pregovorima“, ali da će kontramjere iz Brisela stupiti na snagu ukoliko oni ne donesu zadovoljavajuće rezultate.
Kako je u Strazburu potvrdio i Šefčovič, „sve opcije ostaju na stolu“.
On je naglasio da je EU spremna da razgovara o obostrano korisnim rešenjima, ali i da je odlučna da odgovori ukoliko pregovori propadnu.
Jedan od odgovora EU jeste jačanje trgovinskih odnosa s drugim partnerima u svijetu, što je tokom rasprave podržalo više poslanika iz različitih političkih grupacija.
Šlapka je u ime Savjeta EU podržao korake Komisije i naglasio da će „ako bude potrebno, braniti naše legitimne interese i prava na jedinstven i odmjeren način“, razmatrajući sve moguće kontramjere.
Jorgen Varborn iz Evropske narodne partije ocijenio je odluku Komisije da odmah ne uzvrati carinama kao „mudru“, ali i dodao: „Nečinjenje ne smije biti naša politika.“
„U ovih 90 dana moramo pripremiti snažan, proporcionalan i jedinstven odgovor“, poručio je on, uz poziv na jačanje jedinstvenog tržišta, nove trgovinske sporazume i djelovanje u okviru Svjetske trgovinske organizacije.
Sukob s Trampom nije samo trgovinski
Socijaldemokratkinja Iratkse Garsija Perez rekla je da Trampova vizija društva i međunarodnih odnosa nije prijetnja samo trgovini, već i osnovnim vrijednostima EU.
„Vladavina prava nije na pregovorima, evropski zakoni nisu na pregovorima. Ne možemo pristati na ucjenu koja traži da mijenjamo svoje zakone“, istakla je, dodajući da se ne može popuštati pred hirovima „demagoga milijardera koji prezire vrijednosti evropskog projekta“.
Podsjetila je i da, iako je izvoz u SAD značajan, 80 odsto izvoza EU ide u druge zemlje, te da treba jačati veze s partnerima širom svijeta.
S njom se složila i liberalka Valeri Haje, rekavši da sukob sa SAD-om „nije samo trgovinski, već politički izazov i sukob dva modela – američkog protekcionizma i grubosti s jedne, i evropskog modela slobode, vladavine prava i demokratije s druge strane“.
„Trampov MAGA pokret napad je na sve ono što je Evropa gradila nakon Drugog svjetskog rata“, rekla je ona i pozvala da se Evropa suprotstavi „trampizmu“, pa i njegovim evropskim verzijama koje pozivaju na zatvaranje granica i protekcionizam.
„EU ima sve instrumente – nije slaba“, uvjerena je Haje.
Bas Eikhout iz Zelenih pozvao je EU da zauzme čvrst stav: „Evropa mora prestati da se ponaša kao tržište, a početi da se ponaša kao sila.“
„Tramp igra glupu, ali opasnu igru. Ako pregovori propadnu, EU mora pokazati snagu i odlučno odgovoriti. Ne smijemo uzmicati pred nasilnikom.“
Martin Širdevan iz Ljevice usprotivio se popuštanju SAD-u i pozvao na jačanje odnosa s ostalim trgovinskim partnerima.
S druge strane, Žordan Bardela iz desnog kluba „Patriote za Evropu“ pozvao je EU da štiti svoje interese protekcionističkim mjerama.
Vrijeme je za promjenu politike, poručuje desnica
„Evropa ne može biti jedina sila koja poštuje pravila pristojnosti koje više niko drugi ne poštuje“, rekao je Bardela i dodao da javne nabavke treba da favorizuju nacionalne i evropske ponuđače, posebno u sektoru odbrane.
Pozvao je i na ukidanje propisa iz Zelenog plana i okretanje nuklearnoj energiji.
Nikola Prokačini iz Evropskih konzervativaca i reformista zatražio je sporazum sa SAD-om o „stvarnoj slobodnoj trgovini bez carina“, kritikujući EU zbog, kako kaže, nesrazmjernih carina na američke proizvode poput automobila.
Rene Aust iz krajnje desnog kluba „Evropa suverenih nacija“ i poslanik AfD-a poručio je da „Evropa mora govoriti jednim glasom da bi sačuvala trgovinski suverenitet, ali da je preduslov za to prestanak podjela koje sprovodi briselski establišment“.
Pozvao je Brisel da prizna rezultate izbora u Rumuniji, ne miješa se u unutrašnje poslove članica i prestane da diskriminiše AfD.
Moto stranke je, kako kaže: „Njemačka na prvom mjestu – ali ne sama.“
U raspravi su učestvovali i hrvatski poslanici Željana Zovko (HDZ) i Tonino Picula (SDP).
„EU je snažno zavisan od američkih partnera, ali moramo uzeti stvari u svoje ruke, pojednostaviti propise i raditi na privlačenju investicija“, rekla je Zovko i dodala da ishod pregovora treba koristiti objema stranama. Istakla je i da promjena vlasti u SAD-u ne smije značiti i promjenu transatlantskih odnosa.
Picula je poručio da EU mora biti spremna da odgovori na Trampove carine: „Ako popusti, možemo deeskalirati uz poštovanje naših zakona o trgovini i digitalnim uslugama.“
„Dok je politika s druge strane Atlantika trenutno proizvoljna i transakciona, EU mora biti faktor globalne stabilnosti i voditi politiku jasno i na osnovu činjenica. Ovo je prilika za EU da preuzme političku odgovornost, privuče stručnjake koji dijele naše vrijednosti i zauzme globalnu ulogu jer ima demokratsku snagu i ekonomski kapacitet“, zaključio je Picula.
