Papa Franjo preminuo je u ponedjeljak nakon višemjesečne borbe sa bronhitisom i obostranom upalom pluća. U sklopu formalnosti “Ribarov prsten”, simbol papinske vlasti, svečano je uništen pod nadzorom komornika.
Vatikan je objavio prve fotografije pape Franje u otvorenom kovčegu u kapeli Casa Santa Marta, rezidenciji pape Franje u Vatikanu.
Prema onome što je Vatikan objavio, papa Franjo je obučen u crvenu liturgijsku odoru te u rukama ima brojanicu i liturgijsku kapu. Kovčeg je jednostavan, napravljen od drveta čime su ispoštovane i papine posljednje želje. Pored njega se nalaze pripadnici Švicarske garde kao i kardinal Pietro Parolin.
Više italijanskih medija objavilo je dosad nepoznat tekst koji je papa Franjo napisao neposredno prije smrti.
U predgovoru knjige kardinala Angela Scole, koja će uskoro biti objavljena, papa je napisao kako smrt nije kraj, već početak nečeg novog.
– To je novi početak, kako mudro sugerira i sam naslov knjige “U iščekivanju novog početka. Razmišljanja o starosti”, jer je vječni život, nešto što oni koji vole život već doživljavaju na Zemlji u svojim svakodnevnim poslovima, zapravo početak nečega što nikada neće prestati. I upravo zbog toga to je ‘novi’ početak, jer ćemo doživjeti nešto što nikada nismo u potpunosti iskusili a to je vječnost – napisao je, prenosi BBC.
Pripreme za sahranu
Katolički kardinali sastat će se danas kako bi razgovarali o pripremama za sahranu preminulog pape Franje, prenosi Anadolija.
Prva opća kongregacija kardinala bit će održana u utorak, uz prisustvo onih koji su već stigli u Rim. Kongregacije su formalni sastanci koji prethode konklavi i tokom kojih se odlučuje o daljim koracima u vezi s papinom sahranom i izborom novog poglavara Katoličke crkve, objavila je novinska agencija Ansa.
Tijelo pape će, kako se očekuje, u srijedu biti preneseno u Baziliku svetog Petra, gdje će vjernici moći odati posljednju počast.
Vatikan
Hiljadugodišnji tajanstveni obred: Kako se bira novi papa
Prema pravilima iz apostolske konstitucije Universi Dominici Gregis, koju je izdao papa Ivan Pavao II 1986. godine, sahrana se mora održati između četvrtog i šestog dana nakon smrti. Budući da je papa Franjo preminuo u ponedjeljak, sahrana će se, prema ovim pravilima, najvjerovatnije održati u subotu, 26. aprila.
Očekuje se da će konklava, skup kardinala na kojem se bira novi papa, biti održana između 6. i 10. maja, iako može započeti i ranije ako svi kardinali stignu u Rim.
Nakon smrti pape Franje u ponedjeljak ujutro u 89. godini, vlasti Vatikana su u utorak zvanično zapečatile njegovu rezidenciju i proglasile papinsku stolicu upražnjenom, u skladu s kanonskim pravom.
Vrijeme upražnjene Petrove stolice
Prema izvještaju “Vatican News”, potvrda smrti i polaganje tijela pape Franje u kovčeg obavljeni su oko 20 sati u ponedjeljak, čime je zvanično pokrenut prijelazni period, vrijeme upražnjene Petrove stolice.
Kardinal Kevin Farrell, koji obnaša funkciju komornika (Camerlengo), predvodio je ceremoniju zatvaranja papinske rezidencije u Apostolskoj palati. Pridružili su mu se državni sekretar Vatikana, kardinal Pietro Parolin, i nadbiskup Edgar Pena Parra.
Slijedi procedura
Šta se dešava nakon smrti pape: Franjo je izabrao najjednostavniji kovčeg i sahranu van Vatikana
U sklopu formalnosti, “Ribarov prsten”, simbol papinske vlasti, svečano je uništen pod nadzorom komornika. Status Sede Vacante, ili “upražnjene stolice”, zvanično je proglašen, a i zvanična internet stranica Vatikana ažurirana je u skladu s tim.
Kolegij kardinala je planirao da se sastane u utorak ujutro kako bi započeo pripreme za sahranu pape Franje i proces izbora novog pape.
Nakon smrti pape nastupila je sedisvakancija – period bez pape, a termin dolazi od latinskog “sede vacante” (prazna stolica) i odnosi se na period u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i “majci svih crkava”.
U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima.
Borba sa bronhitisom i upalom pluća
Papa Franjo preminuo je u 89. godini nakon duže bolesti, saopćio je Vatikan u ponedjeljak. Patio je od dugotrajne respiratorne krize slične astmi, povezane s trombocitopenijom. Posljednje mjesece njegovog života obilježila je borba s bronhitisom i obostranom upalom pluća. Iz bolnice u Rimu otpušten je nakon 38 dana, a preminuo je u ponedjeljak, u 89. godini.
Rođen je 17. decembra 1936. u Buenos Airesu, kao dijete italijanskih imigranata. Studirao je u Argentini, a kasnije i u Njemačkoj, te je zaređen za isusovačkog svećenika 1969. godine.
Više od deset godina svoga pontifikata ostao je figura koju su mnogi poštovali, ali i osporavali. Nastojao je reformisati vatikansku birokratiju, boriti se protiv korupcije i suočiti se s ključnim izazovima Katoličke crkve.
Iako je bio hvaljen zbog svoje skromnosti i posvećenosti socijalnoj pravdi, njegovo vodstvo naišlo je i na snažan otpor, posebno među konzervativnim krugovima unutar Crkve.
