Pristaše francuskog pokreta “Blokiraj sve” namjeravaju danas paralizirati cijelu zemlju. Iako njihov internetski poziv na prosvjed podsjeća na pobunu Žutih prsluka iz 2018. godine, njihov je profil, prema nedavnoj studiji, znatno drugačiji, pišu francuski mediji.
U Francuskoj raste bijes zbog nacrta proračuna premijera Fransoa Bajrua za 2026. godinu, koji uključuje ukidanje dva državna praznika, zamrzavanje mirovina i smanjenje zdravstvene potrošnje za pet milijardi eura. Iz tog nezadovoljstva nastao je novi prosvjedni pokret “Blokiraj sve“, koji poziva na nacionalne demonstracije.
Kampanja, pokrenuta u srpnju na društvenim mrežama, u početku je uspoređivana s prosvjedima Žutih prsluka iz 2018. i 2019. godine, pučkom pobunom koja je započela zbog poreza na gorivo, a prerasla u nacionalni ustanak protiv nejednakosti i otuđenog političkog establišmenta.
S obzirom na to da je Bajruovoj vladi 8. rujna u nacionalnoj skupštini izglasano nepovjerenje, francuske vlasti pozorno prate hoće li pokret “Blokiraj sve” uspjeti mobilizirati značajan broj građana.
Za razliku od Žutih prsluka, koji su tvrdili da su apolitični, pristaše pokreta “Blokiraj sve” snažno naginju ljevici, pokazalo je istraživanje koje je objavila Zaklada Žan Žaruz. Gotovo tri četvrtine ispitanika izjavilo je da su vrlo zainteresirani za politiku, u usporedbi s manje od jedne petine opće populacije.
Oko 69 posto glasalo je za ljevičarskog vođu Žan Luka Melanćoa u prvom krugu predsjedničkih izbora 2022. godine, a 10 posto podržalo je antikapitalističkog kandidata Felipea Putoa. Za usporedbu, samo dva posto podržalo je predsjednika Emanuela Makrona i tri posto krajnje desnu čelnicu Marin Le Pen.
Više od polovice ispitanika u ovoj anketi (51 posto) smjestilo se na ekstremnu ljevicu političkog spektra. “Ako proširite opseg, 86 posto sebe opisuje kao pripadnike radikalne ljevice”, navodi se u studiji.
Povjerljivo izvješće policijske obavještajne službe, koje je procurilo u novine Le Parisien, opisalo je zamah pokreta kao “uglavnom potaknut političkim i aktivistima civilnog društva iz krajnje lijevog okruženja i nekih sindikalnih frakcija”.
Studija je pokazala da je 54 posto pristaša navelo rastuću nejednakost kao glavnu brigu, u usporedbi s 13 posto na nacionalnoj razini. Ostali prioriteti uključivali su okoliš (43 posto) i zdravstveni sustav (30 posto). Imigracija i kriminal, česte teme u francuskoj politici, rangirani su nisko.
Pristaše su u velikoj mjeri podržale redistribuciju bogatstva: 91 posto složilo se s izjavom “Da bi se uspostavila socijalna pravda, bogati bi trebali davati siromašnima”. Samo 11 posto složilo se da bi “Nezaposleni mogli pronaći posao kad bi to stvarno željeli”.
Mladi i obrazovani prosvjednici
Profil pristaša također se razlikuje od Žutih prsluka, koji su imali snažnu bazu među umirovljenicima i ruralnim radnicima. Četvrtina pristaša pokreta “Blokiraj sve” ima između 25 i 34 godine, što je daleko iznad nacionalnog prosjeka, a samo četiri posto ih je starije od 70 godina.
“Ovi podaci sugeriraju da je pokret prvenstveno strukturiran mlađim generacijama koje su često u središtu lijevih društvenih mobilizacija”, navodi se u studiji. Više od polovice ima sveučilišne diplome, a studenti, stručnjaci i menadžeri su prekomjerno zastupljeni.
Što im je zajedničko sa Žutim prslucima?
Ipak, postoje i preklapanja. Oko 27 posto ispitanika izjavilo je da je sudjelovalo u pokretu Žutih prsluka. Obje skupine ujedinjuje neprijateljstvo prema Macronu. Još jedna sličnost je poziv na izravnu demokraciju. Više od 80 posto pristaša pokreta “Bloquons tout” favoriziralo je referendume ili građanske skupštine za donošenje zakona.
Ostaje nejasno koliko će današnji prosvjedi biti masovni. Policijska obavještajna bilješka koju citira dnevni list Le Parisien procjenjuje da bi se diljem Francuske danas moglo mobilizirati do 100.000 ljudi.
Studija je pokazala da je 54 posto pristaša navelo rastuću nejednakost kao glavnu brigu, u usporedbi s 13 posto na nacionalnoj razini. Ostali prioriteti uključivali su okoliš (43 posto) i zdravstveni sustav (30 posto). Imigracija i kriminal, česte teme u francuskoj politici, rangirani su nisko.
