Učesnici samita o klimi pod okriljem UN KOP 29 u Azerbejdžanu postigli su dogovor da se do 2035. godine obezbijedi najmanje 1,3 biliona dolara godišnje kao podrška siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena.
Sredstva su namijenjena za pomoć zemljama u razvoju, da bi se poboljšala zaštita klime i da bi se zemlje prilagodile razornim efektima globalnog zagrijavanja, kao što su češće suše, oluje i poplave.
Sporazum predviđa da multilateralne razvojne banke znatno povećaju pozajmice ili da otpišu dugove siromašnijih zemalja. Javni fondovi i bankarski resursi bi trebali da podstaknu velike privatne investicije, što će se takođe računati kao finansiranje borbe protiv klimatskih promjena.
Upućen je široko formulisani apel zemljama da se uključe kao donatori, što su klimatski aktivisti kritikovali, jer u planu nijedna zemlja nije posebno obavezna da plaća određene iznose.
Najmanje 300 milijardi dolara doći će iz industrijalizovanih razvijenih zemalja, prenijela je agencija DPA.
Trenutno te zemlje daju nešto više od 100 milijardi dolara godišnje za pomoć u vezi sa klimatskim promjenama.
Međutim, prema nezavisnoj ekspertskoj grupi UN, potreba za spoljnom pomoći sada iznosi oko bilion dolara godišnje do 2030. godine, a čak 1,3 biliona dolara do 2035. godine.
Očekuje se da će zadatak, kako doći do sume od trilion dolara, biti riješavan na sljedećoj konferenciji o klimi u Brazilu.
