Zimsko računanje vremena ove godine počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra u 3,00 sata ujutru pomjeranjem kazaljki na satovima za jedan sat unazad. To znači da će od nedjelje, tehnički, imati jedan sat “više” za spavanje.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti. Također, dani će imati manje svjetla u popodnevnim satima. Zimsko računanje vremena, zapravo, označava standardno vrijeme koje se koristi tokom većeg dijela godine. S druge strane, ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost, posebno u večernjim satima, tako da se satovi pomjeraju jedan sat unaprijed krajem marta.
Ideja o pomjeranju satova potječe još iz 18. stoljeća, kada ju je predložio Benjamin Franklin, ali je širu primjenu doživjela tek u 20. stoljeću, posebno tokom svjetskih ratova i energetske krize 1970-ih. Glavni cilj bio je uštedjeti energiju, no s razvojem tehnologije i promjenama u načinu života, koristi su postale predmet rasprave.
Iako se pomjeranje sata doima kao manja promjena, mnogi stručnjaci upozoravaju da može utjecati na unutarnji biološki sat čovjeka. U danima nakon promjene vremena, neki ljudi mogu osjetiti umor, smanjenu koncentraciju i poremećaje sna. Posebno osjetljive grupe uključuju djecu, starije osobe i one koji rade u smjenama.
Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu 2026. godine.
