RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U Sarajevu se u naredna tri dana održava konferencija pod nazivom: „Dijalozi o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)“.
Otvarajući skup predsjednik Haškog suda Karmel Ađus rekao je kako je najveće nasljeđe Haškog tribunala to što je pokazao da niko nije imun na to da odgovara za svoje zločine.
“Tribunal je pokazao da je bez obzira na njihov položaj moguće privesti pravdi počinioce najvišeg nivoa i da niko nije imun od odgovornosti”, rekao je Ađus.
On je naglasio da će se tokom konferencije nastojati da se kroz multidisciplinarni pristup pozabavi pitanjem naslijeđa ovog suda i na pravi način omogući pravosuđu u regionu da nastavi sa poslom donošenja pravde žrtvama.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović poručio da, kao i o mnogim drugim pitanjima koja su u vezi sa ratnim periodom, tri člana Predsjedništva BiH nemaju zajednički stav, naglašavajući da je danas, posljednih par mjeseci rada Haškog tribunala, BiH jednako složena u promišljanjima kao u periodu od 1991. do 1995. godine.
Čović je izrazio uvjerenje da će se institucije, a u prvom redu pravosuđe BiH, na najbolji način pozabaviti pitanjem procesuiranja ratnih zločina, a ukazao je i da postoji i element selektivnosti u pristupu.
“Tri strane u BiH imaju različit pogled na rad Tribunala, posebno Tužilaštva. Ocjena se kreće od krajnje negativnih – Tribunal je politički instrumentalizovan i šteti uspostavljanju povjerenja – do stava koji podržavam, odnosno, da bi bez njegovog djelovanja bilo jako teško govoriti o privođenju pravdi i sankcionisanju onih koji su počinili ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji”, izjavio je Čović.
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc rekao je da će se tokom naredna tri dana razmatrati šta je postigao Tribunal i da li je ispunio mandat koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti UN.
“Ako pogledate broj slučajava, 161, dostignuće Tribunala je ogromno, više nego bilo koji drugi tribunal te vrste. Kad sam posljednji put razgovarao sa glavnim tužiocem BiH rečeno mi je da se još 5.000 slučajeva istražuje samo u ovoj zemlji, što znači da nama ostaje još mnogo posla”, poručio je Bramerc.
On je naglasio da je Haški tribunal prvi sud te vrste koji je progonio zločincekoji su počinili seksualno nasilje tokom rata, uništavanje vjerskih i kulturnih dobara i da je pokazao da postoji povezanost između ratnog zločina i organizovanog kriminala, zbog čega je neophodan integrisani pristup.
Na konferenciji je prikazana i video-poruka posljednjeg živog tužioca Nirnberškog procesa nakon Drugog svjetskog rata Benjamina Ferenca, koji smatra da je Haški tribunal “hrabar i težak eksperiment za svijet”.
Tokom naredna dva dana biće održani paneli poput “Diskusija o normativnom nasljeđu”, “Nasljeđe pravosuđa u odnosu na rodna pitanja”, “Diskusija o vansudskom nasljeđu”, “Diskusija o operativnom nasljeđu”, “Diskusija o nasljeđu u vezi s odbranom”, koji bi trebalo da daju uvid u dostignuća Haškog tribunala tokog 24 godine postojanja.
Učešće u radu skupa uzeo je veliki broj pravnih stručnjaka, uključujući sadašnje i bivše sudije, tužioce i advokate odbrane pred Haškim sudom. Uz njih, tu su i novinari koji su pratili suđenja, predstavnici nevladinog sektora i organizacija za pomoć žrtvama sukoba sa područja bivše Jugoslavije.
Na završnoj sesiji u subotu biće predstavljeni zaključci konferencije.
(BHRT/RTV7)
