Bosna i Hercegovina je
izdavanjem Pravilnika o uvjetima za izvođenje letačkih operacija
dronovima po prvi put regulisala korištenje bespilotnih letjelica u BiH
koji podrazumijeva registraciju drona, obuku letenja, osiguranje police
osiguranja te jasna pravila korištenja.
Naša zemlja je dugo godina čekala na
pravilnik koji će regulisati korištenje bespilotnih letjelica u našem
zračnom prostoru, a koordinacijom nadležnih institucija i u komunikaciji
s profesionalnim firmama koje su se u proteklom periodu edukovale za
korištenje dronova, napravljen je i pravilnik koji je u skladu s
pravilima u Evropskoj uniji.
Pravila su podijeljena u tri kategorije komercijalnih, nekomercijalnih i
izvođenje radova iz zraka te su u njemu definisane dozvoljene i
zabranjene radnje kao i radnje koje je potrebno ispuniti prije
korištenja drona.
Izvođenje radova iz zraka i aero-fotografsko snimanje
U kategoriji izvođenja radova iz zraka koji podrazumijevaju i
aero-fotografsko snimanje ipak su najblaži uvjeti i pravila za operatore
dronova. Letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka dronom može
se izvoditi unutar vidnog polja ili izvan vidnog polja, bez obzira na
kategoriju drona.
Radovi se vrše na visinama koje su preko 120 metara i na udaljenosti
manjoj od 1,5 km od aerodroma uz obaveznu saglasnost nadležne kontrole
letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom i odobrenje Bh. direkcije za civilnu avijaciju (BHDCA), bez obzira da li se letenje dronom vrši u kontroliranom ili nekontroliranom zračnom prostoru.
Letenje se mora vršiti u skladu s priručnikom za izvođenje operacija
dronom, koji mora biti propisan od vlasnika i/ili operatora drona, a
koji mora biti odobren od BHDCA koja izdaje Operativno odobrenje za
radove iz zraka dronom.
Operator drona mora posjedovati Potvrdu o poznavanju zrakoplovnih
propisa za operatora drona, što znači da će za istu morati proći
određena testiranja.
U radove iz zraka spadaju: aero-fotografsko snimanje, snimanje
termalnim kamerama, ispitivanje iz zraka, istraživački letovi i druge
slične operacije.
Ukoliko operator drona nije ujedno i vlasnik drona, operator drona mora
posjedovati dokaz da je imenovan od strane vlasnika drona za vršenje
operacija, a za letenje u noćnim uvjetima dron mora biti obilježen
svjetlosnom signalizacijom, bez obzira na kategoriju drona.
Nekomercijalna letenja dronom
Među prvim stavkama regulisane su zone operacija i operativnih ograničenja kojim je nekomercijalno letenje dronom
dozvoljeno samo danju i unutar vidnog polja operatorom drona te nije
dozvoljeno: letenje iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, puteva,
pruga, dalekovoda ili drugih zrakoplova na daljinsko upravljanje na
horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara, iznad skupa ljudi na
horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 m, iznad industrijskih zona,
ambasada, objekata državnih službi i institucija, kao i drugih objekata
koji su od javnog značaja na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 500
metara, unutar aerodromske zone ili kontrolirane zone (CTR), prilazne i
odletne ravni, zone letilišta i unutar zone koja je definirana za
zrakoplovne priredbe.
Maksimalna dozvoljena visina letenja drona je do 30 metara iznad
površine, a na određenim lokacijama je dozvoljen let uz dozvolu
operatora letilišta, Jedinice za upravljanje zračnim prostorom i slično.
Također, tokom nekomercijalnih letova nije dozvoljeno: vuča i
izbacivanje predmeta, raspršivanje i izbacivanje tečnosti, upravljanje
dronom s ili iz objekta u pokretu te upravljanje s više dronova
istovremeno.
Komercijalna letenja dronovima
Komercijalno letenje dronom vrši se samo danju unutar vidnog polja,
a operator je dužan osigurati predviđeno mjesto za slijetanje i
obilježiti ga (u slučaju autonomnog slijetanja), a ukoliko se operacije
vrše izvan vidnog polja, horizontalno rastojanje ne smije biti veće od
jednog kilometra.
Vlasnik drona (u čijem je vlasništvu dron, a ne operator) dužan je
Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH podnijeti zahtjev za upis drona u
evidenciju, posjedovati važeću policu osiguranja i postupati u skladu s
tehničkom dokumentacijom, kako u pogledu operacija, tako i u pogledu
održavanja.
Za letenje u noćnim uvjetima dron mora biti obilježen svjetlosnom
signalizacijom, vrši se isključivo unutar vidnog polja, a mjesto
slijetanja mora biti u blizini operatora drona. Maksimalna visina nije
veća od 30 metara te nije dozvoljeno letenje iznad grupe ljudi, objekata
od značaja i slično.
Također, kao i za nekomercijalne, definisane su i stavke kada letenje
dronom nije dozvoljeno i za komercijalne operacije te se zabranjuje let
iznad: ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih
pruga, vodenih puteva… na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30
metara, pri čemu se ne smije narušavati privatnost i sigurnost letenja,
iznad skupa ljudi na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 20 metara,
iznad industrijskih zona, ambasada, objekata državnih službi i
institucija kao i drugih objekata od značaja na horizontalnoj
udaljenosti manjoj od 100 metara, unutar aerodromske zone na udaljenosti
manjoj od 1,5 km od aerodroma uz prethodnu saglasnost nadležne kontrole
letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom pri čemu je
operator dorna dužan da se pridržava uvjeta saglasnosti, dok unutar
prilazne i odletne ravni nije dozvoljeno letenje dronom bez posebnog
odobrenja BHDCA, unutar zone letilišta i zone koja je definisana za
zrakoplovne priredbe.
Za sva odstupanja potrebne su dozvole BHDCA ili posebni uvjeti kontrole
drona da može letjeti na manjem horizontalnom rastojanju, ali ne manjem
od 5 metara, pri čemu visina ne smije biti veća od 20 metara iznad
zemlje.
Operatori će morati polagati ispit pred BHDCA
Vlasnik drona s prebivalištem u BiH dužan je podnijeti zahtjev za upis u
evidenciju drona kojem BHDCA dodjeljuje evidencijsku oznaku u obliku i
formatu propisanom od BHDCA.
Operator drona ili vlasnik obavezan je da o važnim izmjenama obavijesti
BHDCA i podnese novi zahtjev, a svake tri godine vlasnik i/ili operator
dužni su produžiti upis u evidenciju ili se brišu iz nje.
Svaki operator drona uz sebe će morati imati: uputstvo za upotrebu i
tehničku dokumentaciju, potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog
zrakoplovstva BiH za operatore drona, original ili ovjerenu kopiju
police osiguranja, potvrdu o upisu u evidenciju drona i ovjerenu izjavu
da je operator ovlašten od vlasnika za letenje.
Potvrda o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za
operatora drona se stiče polaganjem ispita provjerom poznavanja
sljedećih propisa:
– Zakon kojim se uređuje oblast zrakoplovstva;
– Propis kojim se uređuju pravila letenja;
– Propis kojim se uređuju uvjeti za izvođenje letačkih operacija dronovima;
– Propis kojim se uređuje oblast nadzora u civilnom zrakoplovstvu.
Ispit se polaže pred BHDCA te se smatra položenim ako se odgovori na
više od 75 posto odgovora ili više od ukupnog broja pitanja koje dobije
na testu nakon čega se izdaje potvrda.
Operator drona i/ili vlasnik drona obavezno mora posjedovati policu
osiguranja za dron koja pokriva štetu prema trećim licima na zemlji na
teritoriji BiH.
Bh. piloti dronova: Pravila su u skladu s EU i olakšat će rad
Hari Suljić, osnivač produkcije Helifilm koja se bavi snimanjem iz zraka
za Klix.ba je kazao da su pravila u većem dijelu s pravilima Evropske
unije. Također, pojasnio je da će prema pravilniku svi letovi morati
biti izvođeni uz policu osiguranja.
“Svi komercijalni letovi prema novom pravilniku će morati biti izvođeni
uz policu osiguranja prema trećim licima, pored toga svi dronovi i
operatori će biti registrovani, a ljudi koji žive od tih komercijalnih
letova sebi neće dozvoliti tako lako da krše zakon, jer će biti
suspendovani. Ljudi koji žive od ovog to shvataju mnogo ozbiljnije, pa
tako i pristupaju svemu. Iskreno već duži period, kako ja tako i mnoge
moje kolege, smo priželjkivali ovaj pravilnik. Drago mi je da će napokon
biti neka pravila i da neće moći letjeti svako gdje poželi i kad poželi
nego da će se znati neki red”, kazao je Suljić te dodao:
“Nažalost, naši ljudi nisu svjesni mogućih posljedica koje dron može
prouzrokovati, a to najbolje govori činjenica da je na posljednjim 454.
skokovima sa Starog mosta u Mostaru pored mene u isto vrijeme letjelo
još četiri drona koja nisu imala odobrenje za snimanje. Potpuno
podržavam cijelu ovu priču, jer ćemo imati neki red, a niko nije
onemogućen da se bavi ovim poslom ili hobijem. Ovo je prva verzija
pravilnika za bespilotne letjelice, koja će se sigurno mijenjati u
budućnosti ako se neke stvari pokažu pogrešnim.”
S druge strane, direktor firme Dron.ba/Video.ba Dado Ruvić ističe da je
nekolicina bh. pilota, paraglajdera i nekoliko osoba koje se bave
profesionalnim snimanjem iz zraka prije nekoliko mjeseci učestvovalo u
webinaru kojeg je organizovala BHANSA i BHDCA.
“Tu je prezentovan i AMC portal koji predstavlja alat za upravljanje
zračnim prostorom. Smatram da je sve po EU standardima i da su
uposlenici ovih agencija uradili sjajan posao. Usvajanje pravilnika je
sjajna stvar je olakšava svima koji koriste zračni prostor da ga koriste
s manje rizika i opasnosti po treća lica s obzirom na to da će se u
svakom momentu znati ko leti, kada koristi zračni prostor i slično. Na
našu radost u BiH se nije dogodila nijedna ozbiljna nesreća, a ovim će
svakako to biti puno bolje regulisano”, izjavio je Ruvić te dodao:
“Što se tiče obuke, puno je bolje da dronom upravljaju stručne i
edukovane osobe jer zračni prostor nije samo letenje dronom već prostor
svih letjelica koje u velikom broju prevoze ljude. Pravilnikom je
određena i težina drona i visina leta, a koja je dozvoljena za letenje
bez ikakvih dozvola i najava.”