Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine izašao je danas sa izvještajem o kršenjima člana 145a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine …
… kojim se propisuje krivično djelo javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja zločina genocida.
“U
okviru našeg medijskog monitoringa smo utvrdili 133 slučaja
relativiziranja i negiranja činjenica o genocidu u Srebrenici od
28.07.2021. do danas. Dominantno to čine mediji u Republici Srbiji,
tabloid poput Alo!, Kurir, Informer i drugi, a u Bosni i Hercegovini se
takve vrste iskaza najčešće publikuju putem javnih servisa – Radio
televizije Republike Srpske (RTRS) i Novinske agencije RS (SRNA). Ono
što vrijedi napomenuti jeste da se, od stupanja na snagu izmjena člana
145a KZ BiH, negiranje genocida vrši manje eksplicitno i direktno u BiH,
što pokazuje da novi propis ima efekta. Istovremeno, nastavila se
praksa omalovažavanja dostojanstva žrtava i relativiziranja, koje se
sada vrši sa nešto izmijenjenim frazama i porukama”, poručuju iz
Memorijalnog centra.
Genocid su, od stupanja na snagu izmjena KZ
BiH, relativizirali ili direktno negirali Milorad Dodik, Aleksandar
Vulin, Miodrag Linta, Radovan Kovačević, Srđa Trifković, Saša Radulović,
Emilo Labudović, Dragomir Anđelković, Vladislav Jovanović, Jovan
Vučurović, Milisav Paic, Bojan Bilbija, Marko Kovačević, Vladimir
Đukanović, Predrag Raić, Miloš Jovanović, Zoran Ćirjaković, Branko
Lukić, Mihailo Medenica, Mitar Kovač, Andrija Mandić. Nebojša Krstić,
Ognjen Karanović, Ilija Petrović, Brano Radun, Gideon Greif, Markus
Goldbah, Stiven Mejer i Elena Guskova. Oni su to dominantno činili
izvorno u medijima u Srbiji, dok su mediji u BiH uglavnom prenosili te
izjave.
“Možemo zaključiti da su izmjene Krivičnog zakona BiH
već sada dale rezultat, s obzirom da je, recimo, na RTRS-u broj
slučajeva znatno manji u odnosu na isti period prije stupanja na snagu
zabrane negiranja genocida: sa 30 broj incidenata je pao na 12, a i ovih
12 su se pretvorili većinom u slučajeve relativiziranja činjenica – u
odnosu na ranije direktne i najgrublje negiranje genocida u Srebrenici.
Broj slučajeva na “Srni” je pao za 66%, u “Glasu Srpske” je broj
slučajeva pao sa 15 na 2, a u “Nezavisnim” sa 8 na 2”, dodaju iz
Memorijalnog centra.
“Pozivamo visoke dužnosnike, analitičare i
javnost da se umjesto nepravilnog termina “Zakon o zabrani negiranju
genocida” poziva na važeći Krivični zakon Bosne i Hercegovine, imajući u
vidu da izmjene koje je donio Visoki predstavnik Valentin Inzko ne
obuhvataju samo negiranje genocida, već njegovu relativizaciju i
minimiziranje, zatim, obuhvataju i druge utvrđene zločine protiv
čovječnosti, i konačno predviđaju sankcije i za druge radnje poput
dodjele naziva ulica i drugih javnih objekata po presuđenim ratnim
zločinima”, napominju iz Memorijalnog centra.
Iz Memorijalnog
centra upozoravaju da su sada ključne ‘govornice’ za negiranje genocida u
Beogradu, gdje još uvijek nisu uvedene sankcije niti su nadležne
agencije reagirale na govor mržnje i negiranje genocida u javnom
prostoru.
“Prikupljene podatke ćemo dostaviti Tužilaštvu Bosne i
Hercegovine, posebno u slučajevima lica koja se trenutno nalaze na
području države Bosne i Hercegovine. Posebnu ćemo pažnju posvetiti
slučajevima lica sa područja Srbije koja su prepoznatljiva po negiranju i
relativiziranju genocida, kako bi prikupili dovoljno dokaza koji će
osigurati njihovo hapšenje u slučaju da pokušaju preći granicu i ući na
teritoriju države Bosne i Hercegovine”, zaključuju iz Memorijalnog
centra.
(Vijesti.ba)