RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stari i do 500 godina, podsjetnik su na jedno vrijeme, kraljeve, vlasteline koji su djelovali i vladali na ovom području prije nekoliko stotina godina. Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka.
Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki ili rjeđe ulegnuti reljef.
Motivi su vjerski, poput krsta, ljiljana, polumjeseca, prstena, ali postoje i svjetovni prikazi poput plesa, lova, viteških turnira…
Derviš Jasika, arhitektonski tehničar već deset godina na amaterskoj, volonterskoj osnovi istražuje stanje stećaka na području općine Hadžići. Ističe da su stećci u jako lošem stanju, vrlo često su oštećeni, zapušteni, a popriličan je broj i primjeraka koji se raspadaju.
Rezultati do kojih je došao dugogodišnjim istraživanjima su, u najmanju ruku, interesantni, a i impozantni u odnosu na ranije pisane izvore. Prema najnovijim istraživanjima, stanje po brojnosti stećaka na području Hadžića je znatno veće nego što je to zabilježeno u ranijim pisanim izvorima.
Arheološki Leksikon 1988. godine bilježi 538 stećaka, a prema današnjim istraživanjima, na području općine Hadžići, evidentirana su 43 lokaliteta sa 660 stećaka.
“Imamo situaciju da je to oko 120 stećaka više. Stećci su pronađeni na različitim mjestima. Česta je pojava da se lokaliteti nalaze blizu ili muslimanskim ili pravoslavnim grobljima mada ima lokaliteta koji su potpuno odvojeni i od današnjih sela i od bilo kojih objekata”, poručio je Jasika.
Prema njegovim riječima, kroz lokalitete stećaka može se pratiti i gdje su bila naseljena mjesta u srednjem vijeku.
“Prema mojim istraživanjima, svi lokaliteti na području općine Hadžići, po arheološkom Leksikonu, datiraju iz kasnog srednjeg vijeka što znači da su nastali krajem 14. i tokom cijelog 15. vijeka”, ističe Jasika.
Govoreći o stanju stećaka, Jasika je izrazio nadu da će zagovaranje nekog mnogo ozbiljnijeg pristupa zaštite stećaka, koji je populariziran u posljednje vrijeme, rezultirati i njihovom boljom zaštitom. Očigledno je, pojašnjava, da neka prava zaštita stoji na lokalnim zajednicama koje još uvijek nemaju sluha za to.
Akademik Dubravko Lovrenović kaža da “u svakom pogledu i svakom smislu srednjovjekovni nadgrobni spomenici – stećci predstavljuaju jedinstveno kulturno dobro”.
“Kada kažem jedinstveno kulturno dobro, onda mislim na srednjovjekovnu Evropu, njezin katolički i pravoslavni dio. Naravno, kada ovo kažem, mislim da je umjetnost stećaka već bila razvijena i prije nego su se pojavili u srednjovjekovnoj Bosni, i na istoku i zapadu Evrope”, poručio je Lovrenović.
Ta umjetnost je, u srednjovjekovnoj Bosni, doživjela zanimljiv, specifičan i osebujan razvoj.
“Ako bismo zapadnu Evropu 12., 13., 14., 15. stoljeća s razlogom mogli nazvati zemljom katedrala, zbog toga što su se katedrale u to vrijeme pojavile gotovo u svim evropskim zemljama, onda bi srednjovjekovnu Bosnu mogli nazvati zemljom stećaka”, poručio je Lovrenović.
Prema današnjim evidencijama, u BiH se nalazi oko 60.000 stećaka, a u okolnim zemljama, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, nešto više od 10.000.
“S obzirom na destrukciju, uništavanje stećaka, koje nije od jučer, možemo pretpostaviti, da ih je na području srednjovjekovne bosanske države moralo biti više od 100.000”, ispričao je Lovrenović za AA.
Pojašnjava da je prosječna težina stećka od četiri do pet tona.
“Radilo se o desetinama i stotinama hiljada tona obrađenog kamena s nizom umjetničkih motiva, različitih oblika postavljanih na grobove, koliko anonimnih ljudi, tako i bosanskih vladara i bosanske vlastele. Što znači da su zapravo stećci predstavljali jednu sveobuhvatnu umjetničku pojavu”, kazao je Lovrenović.
Lovrenović pojašnjava da su stećci danas slabo očuvani.
“Uz sve mjere koje se poduzimaju od strane institucija zaduženih za očuvanje kulturne baštine, stanje sa stećcima nije ohrabrujuće, nije zadovoljavajuće i sasvim je sigurna i evidentna potreba za osnivanjem jedne specijalizirane institucije koja će se baviti njihovim daljnjim istraživanjem i njihovom zaštitom”, poručio je Lovrenović.
(Vijesti.ba/AA)
