Kongres SAD-a traži provjeru učinka Dejtonskog sporazuma

Povodom 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja krvavog rata u BiH, Kongres Sjedinjenih Američkih Država (SAD) priprema opširnu rezoluciju, u kojoj se od predsjednika Baraka Obame traži imenovanje specijalnog predstavnika za Balkan, čiji bi zadatak bio da ocijeni provedbu “Dejtona” i njegove učinke.

Kako saznaje Dnevni avaz, Kongres traži da predstavnik bude imenovan na jednu godinu i dostavi izvještaj najvišim američkim vlastima, dok se u rezoluciji daje snažna podrška napretku BiH ka EU i pozdravlja stabilizacija u Federaciji BiH.

Dokument treba da postane dio politike SAD-a prema BiH
Inicijativu za ovakvu rezoluciju američkog zakonodavnog tijela pokrenula je početkom mjeseca republikanska članica Kongresa Dženis Han (Janice Hahn). Nakon usvajanja dokument bi trebao biti dio politike američkog Komiteta za vanjsku politiku, a cilj je, kako se navodi, pomoći vlastima BiH u stvaranju funkcionalne države.

U predloženom dokumentu koji je 9. oktobra upućen u proceduru usvajanja pohvaljuju se dosadašnji napori SAD-a u jačanju civilnog društva u BiH, kao i uska saradnja sa EU o provedbi procesa euroatlantskih integracija naše države.

Dejtonski sporazum kompromis radi brže uspostave mira
Na početku rezolucije, u svojevrsnom uvodu, ističe se da Dejtonski sporazum sadrži mnoge kompromise koji su postignuti u potrebi za „brzom akcijom, kako bi se što prije bio obustavljen rat i spašeni mnogi životi”.

“Kao rezultat toga postoje poteškoće u uspostavi efikasnih političkih institucija koje bi bile sposobne prevazići izazove kako bi BiH postala članica euroatlantskog saveza”, ističe se u rezoluciji.

Dalje se navodi kako je potrebno da SAD ponavljaju svoju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, njenih entiteta, ali i svim građanima.

“Potrebno je da se provedu ustavne reforme, čija bi podloga bio Dejtonski sporazum, te time riješe i presude sudova za ljudska prava, kao i stvaranje ekonomskog jedinstvenog prostora koji bi ubrzao ulazak zemlje u EU. Treba naglasiti važnost privatizacije preduzeća po punoj transparentnosti u saradnji sa EU i OHR-om”, kaže se u dokumentu koji je u posjedu “Avaza”.

Uskostranački interesi problem!
U tekstu se također navodi da je dosadašnji konstantni ekonomski pad BiH rezultat uskostranačkih i ličnih interesa, odnosno takve politike kojom se rukovodilo pri vođenju velikih državnih kompanija koje bi mogle imati dobar profit.

“Potrebno je i pozdraviti napore američke vlade u stvaranju civilnog društva u BiH, kao i ukazati Stejt Dipartmentu da nastavi tim tempom. Također, američka vlada i predsjednik trebali bi s posebnom pažnjom slušati pritužbe naroda BiH u oba entiteta”, navodi se u rezoluciji.

Na kraju, ističe se kako se specijalni Obamin izaslanik zadužuje da u periodu ne dužem od godinu dana, nakon usvajanja ovog dokumenta, Komitetu za vanjsku politiku i Kongresu dostavi detaljan izvještaj.

(BHRT)